ivstiniana prima - caricin grad - 2006

Upload: uma-luna

Post on 19-Jul-2015

145 views

Category:

Documents


3 download

TRANSCRIPT

Narodni muzej Leskovac

Bernar Bavan i Vujadin Ivani{evi}

Ivstiniana Prima - Cari~in Grad

1

Leskovac 2006.

Muse national, Leskovac

Bernard Bavant et Vujadin Ivani{evi}

Ivstiniana Prima - Cari~in Grad

2

3

Leskovac 2006

Izdava~: Narodni muzej Leskovac Odgovorni urednik: Veroqub Trajkovi} Dizajn i tehni~ko ure|ewe:

Publi par: Muse national, Leskovac diteur en chef: Veroljub Trajkovi} Conception graphique:

SADR@AJ TABLE DES MATIRESIstorijat istra`ivawa (V. Ivani{evi}) ...............................17 Historique des recherches (V. Ivani{evi}) ...........................................21 Prikaz grada (V. Ivani{evi}) ...................................................26 Prsentation du site (V. Ivani{evi}) .....................................................47 Istorijski kontekst (B. Bavan)..................................................63 Contexte historique (B. Bavant) .........................................................74 Arhitektonske restitucije (V. Ivani{evi}) .........................83 Restitution architecturales (V. Ivani{evi}) ..........................................88 Svakodnevni `ivot i privredne atkivnosti (B. Bavan).......92 Vie quotidienne et activits de production (B. Bavant) ....................102 Odabrana bibliografija (V. Ivani{evi}) ...........................109 Bibliographie selective (V. Ivani{evi}) .............................................109

[tampa: Grafo-kolor Branka Radi~evi}a 26, Lebane Tira`: 3000 primeraka

Imprimerie: Grafo-kolor Branka Radi~evi}a, 26 Lebane Tirage: 3000 exemplaires

4

Drugo izmeweno izdawe Deuxime dition revise Izdavawe kataloga je pomogao:

5

RSEDP Regional Social-Economic Development Initiative Programme An EU-funded project managed by European Agency for Reconstruction

PREDGOVORPro{ao je skoro jedan vek organizovanog istra`ivawa na mestu gde se nalaze ostaci jednog od najve}ih i najzna~ajnijih vizantijskih gradova u unutra{wosti ju`ne Srbije, na teritoriji Jablani~kog okruga, 28 km zapadno od Leskovca, odnosno 7 km severozapadno od Lebana. Arheolo{ki lokalitet Cari~in Grad predstavqa vanredan spomenik anti~kog urbanizma i arhitekture, wegova urbanisti~ka postavka, monumentalnost i bogatstvo arhitekture pojedinih gra|evina i rasko{ni mozaici svrstavaju ga me|u istorijski najzna~ajnija i turisti~ki najprivla~nija arheolo{ka nalazi{ta srpskog kulturnog nasle|a. Istra`ivawa Cari~inog Grada zapo~eta su davne 1912. godine, a toliko razdobqe jedne delatnosti dobar je povod za osvrt na smisao i ocenu svega {to se postiglo, iniciraju}i pri tom osmi{qavawe novog projekta Za{tita kulturnog nasle|a i turisti~ke prezentacije arheolo{kog i istorijskog lokaliteta Cari~in Grad, koji }e obele`iti jedan vek arheolo{kog i istorijskog istra`ivawa lokaliteta Cari~in Grad. Projekat finansira Evropska unija (EU), realizuje Evropska agencija za rekonstrukciju (EAR), a sprovodi Enterprise plc, u okviru programa Regionalnog dru{tvenoekonomskog razvoja (RSEDP-Regional Socio-Economic Development Programme). Uz brojna posrtawa i prekide, mnoge ekipe su istra`ivale ovaj lokalitet. Predvodili su ih na{i poznati arheolozi, od Vladimira Petkovi}a, Franca Mesesnela, Aleksandra Deroka, Svetozara Radoj~i}a, \or|a Mano-Zisija, Nevenke Spremo-Petrovi}, Vladimira Kondi}a, Vladislava Popovi}a do Vujadina Ivani{evi}a, ~oveka koji posledwih deset godina nesebi~no daje svoj doprinos daqem istra`ivawu Cari~inog Grada, a koji se, istovremeno, nalazi i u ulozi koordinatora ovog projekta. Treba napomenuti i to da su, pored na{ih stru~waka, na istra`ivawu lokaliteta aktivno u~estvovali i francuski arheolozi: Noel Dival (Nol Duval), @an Mi{el Spizer (Jean-Michel Spieser) i danas, zajedno sa Vujadinom Ivani{evi}em, Bernar Bavan (Bernard Bavant). Projekt Za{tite kulturnog nasle|a i turisti~ke prezentacije arheolo{kog i istorijskog lokaliteta Cari~in

PREDGOVOR6

PREDGOVOR7

8

Grad ima za ciq ure|ewe lokaliteta radi razvoja turizma u op{tini Lebane i {ire, na podru~ju regiona. Lokalitet Cari~in Grad, zbog svog istorijskog zna~aja i va`nih ostataka anti~ke, ranovizantijske civilizacije urbanizma i arhitekture (do sada je, me|u brojnim gra|evinama, otkriveno i 8 crkvi), predstavqa jedan od najboqih mogu}ih ta~aka razvoja turizma na lokalnom i regionalnom nivou. Projekat se obra}a brojnim ciqnim grupama, po~ev od me{tana okolnih mesta, koji }e biti anga`ovani na radovima ure|ewa lokaliteta, lokalnih funkcionera, koji bi trebalo da uzmu aktivnije u~e{}e u prezentaciji lokaliteta, turisti~kih poslenika, turista i naro~ito {kolske omladine. Projekat u svojoj realizaciji predvi|a ure|ewe lokaliteta, marketin{ku prezentaciju Cari~inog Grada i turizma, i, na kraju, izradu Studije o ure|ewu i prezentaciji lokaliteta. Arheolo{ka nalazi{ta i istorijski spomenici su neposredno ugro`eni ne samo fizi~kim uni{tavawem ve} i mogu}no{}u gubqewa svog {ireg kulturnog zna~aja zbog politi~ke i/ili ideolo{ke zloupotrebe. Kako bi se ustanovili profesionalni i prakti~ni standardi kojima bi se o~uvali kulturni zna~aj i ekonomska odr`ivost projekata za{tite nasle|a, neophodan je wihov zajedni~ki rad. Kultura i weno nasle|e predstavqaju zna~ajne elemente u koncipirawu razvojnih strategija, koje, pak, upravo podsti~u wihovu za{titu, kao i razvoj turizma, tradicionalnih zanatskih ve{tina i revitalizaciju kulturnog turizma. Projekat predstavqa ure|ewe lokaliteta Cari~in Grad (veli~ine 10 hektara intra muros) radi wegove turisti~ke eksploatacije. Da bi se ovaj primarni ciq ostvario, potrebno je urediti lokalitet koji je posledwe dve decenije vidno zapu{ten, kao i marketin{ki predstaviti ovaj vanredan kulturno-istorijski spomenik. Ujedno, potrebno je izraditi studiju o ure|ewu lokaliteta. Ceo postupak ima za ciq ukqu~ivawe, pored stru~waka, lokalne zajednice, po~ev od javnih radnika, preko poslenika kulture, do me{tana okolnih mesta. Osnovni ciq Projekta bi bio da se stvore uslovi da se odr`avawe i eksploatacija lokaliteta ostvari naplatom ulaznica, prodajom prate}eg materijala turisti~ke ponude i drugim uslugama. Ovako postavqen ciq stvorio bi uslove za dodatna ulagawa lokalne zajednice. Lokalitet Cari~in Grad predstavqa izuzetno arheo-

lo{ko nalazi{te koje mo`e imati svoje zaslu`eno mesto na turisti~koj mapi ne samo regije i Srbije, ve} i jugoisto~ne Evrope. Va`no je naglasiti da je re~ o gradu koji je podigao, u blizini mesta svog ro|ewa i u svoju slavu, jedan najve}ih vizantijskih careva Justinijan I (527-565), graditeq ~uvene Aja Sofije u dana{wem Istanbulu. Lokalitet je, zahvaquju}i dosada{wim istra`ivawima, jasno profilisan, ono {to je sada potrebno jeste wegova eksploatacija, kao i medijska prezentacija. Aktivnosti na realizaciji Projekta za{tite kulturnog nasle|a i turisti~ke prezentacije arheolo{kog i istorijskog lokaliteta Cari~in Grad odvija}e se u okviru tri odvojena segmenta koji }e zajedno predstavqati osnovu za realizaciju glavnog ciqa - turisti~ke eksploatacije Cari~inog Grada. To su: 1) Radovi na ure|ewu lokaliteta, 2) Marketin{ka prezentacija i 3) Izrada Studije o prezentaciji i ure|ewu lokaliteta. 1) Radovi na ure|ewu lokaliteta. Ovaj segment Projekta je, svakako, me|u najva`nijim. Da bi se stvorili osnovni uslovi, potrebno je da se lokalitet uredi radi stvarawa uslova za posete turista, {to podrazumeva ure|ewe vizuelnog identiteta lokaliteta, nesmetano i sigurno kretawe po wemu, kao i sagledavawe mogu}nosti prezentacije i ure|ewa ovog vanrednog kulturno-istorijskog spomenika. Da bi se ostvarili pomenuti ciqevi, neophodno je da se lokalitet, koji je znatno zapu{ten posledwih 20 godina, o~isti od suvi{ne vegetacije (prore|ivawe drve}a i uklawawe `buwa), da se uklone suvi{an kamen i opeka, skine pruga zaostala od ranijih iskopavawa, zatrpaju brojne stare sonde i niveli{e teren. Ure|ewe lokaliteta predstavqa, kako smo jasno napomenuli, preduslov za daqe radove, u prvom redu izradu jednog jasnog programa revitalizacije lokaliteta i prezentacije, u prvom redu marketin{ke. 2) Marketin{ka prezentacija U okviru ovog segmenta poslovi }e biti podeqeni na dva dela. U okviru prvog predvi|eno je izdavawe vodi~a, deplijanata i plakata, a u drugom izrada kompjuterske 3D rekonstrukcije Cari~nog Grada. Ova zami{qena marketin{ka prezentacija lokaliteta ima za ciq da na po~etku ostvarewa Projekta budu objavqeni vodi~ i propratni materijal, a da se u zavr{noj fazi dobije materijal u vidu 3D

PREDGOVOR

PREDGOVOR9

10

rekonstrukcije ranovizantijskog grada, {to }e predstavqati odli~nu bazu za daqu marketin{ku eksploataciju. Projekat podrazumeva izradu i kompletirawe detaqnog, 3D kompjuterskog modela Cari~inog Grada, koji je opremqen za eksploataciju u vi{e namena. 3D restitucija elaborirana na ovaj na~in bi}e zahvalna za snimawe animacija i prezentaciju arhitekture i urbanizma kroz video-sekvence razli~itih obima i dizajna za prezentaciju lokaliteta na Internetu i kompakt-disku. Najva`niji korpus materijala odnosi se na izradu stati~nih prikaza, `anr-scena i fotomonta`a koji su osnovni ilustracioni materijal za sastavqawe monografija i publikacija. 3) Izrada Studije o prezentaciji i ure|ewu Jedan od kqu~nih elemenata ovog Projekta predstavqa izrada Studije o prezentaciji i ure|ewu lokaliteta koja bi trebala da postavi budu}e pravce ure|ewa i eksploatacije. Za ostvarewa ovog posla potrebno je, kako smo naveli, o~istiti lokalitet radi vizuelnog sagledavawa prostora, kao i izvr{iti dodatna merewa na terenu. Potrebno je naglasiti da }e Studija voditi ra~una o savremenim metodama za{tite, prezentacije i ure|ewa koje }emo ovde predo~iti. Projekta za{tite kulturnog nasle|a i turisti~ke prezentacije arheolo{kog i istorijskog lokaliteta Cari~in Grad u potpunosti se naslawa na nau~ne rezultate dobijene vi{edecenijskim arheolo{kim istra`ivawima. Zahvaquju}i iskopavawima koja se vode od 1912. godine, sa prekidima, do dana{wih dana, utvr|en je gabarit grada i istra`en je veliki broj arhitektonskih celina. Jedan deo gra|evina je konzerviran tokom prethodnih decenija. Projekat }e voditi stru~waci iz ~etiri institucije: Narodnog muzeja u Leskovcu, Arheolo{kog instituta u Beogradu, Regionalnog zavoda za za{titu spomenika kulture iz Ni{a i Centra za istra`ivawe i prou~avawe kulturnoistorijske ba{tine juga Srbije. Na ~elu Projekta bi}e direktor Narodnog muzeja, kao glavno odgovorno lice (menaxer projekta), kao i rukovodilac Projekta Cari~in Grad iz Arheolo{kog instituta (koordinator projekta). Wih }e zamewivati wihovi saradnici (asistenti) koji rade na pomenutom nau~nom Projektu i koji su dobrim delom upoznati sa problematikom radova i za{tite lokaliteta. Pored ovoga, oni su ve} niz godina prisutni na lokalitetu. Tim bi ~inili i stru~waci Regionalnog zavoda za za{titu

spomenika kulture koji bi vodili posao na izradi Studije o ure|ewu i prezentaciji lokaliteta (eksperti), ali koji bi, isto tako, pratili realizaciju i ~i{}ewa lokaliteta. Ovde je potrebo naglasiti da }e stru~waci Zavoda biti odgovorni za realizaciju Studije. Direktor Narodnog muzeja u Leskovcu Veroqub Trajkovi}

PREDGOVOR

PREDGOVOR11

PREFACEVoici prs dun sicle que le site dune des plus grandes et des plus importantes villes byzantines pour cette partie des Balkans, mise au jour en Serbie du sud, sur le territoire du dpartement de Jablani~ki, 28 km de Leskovac et environ 7 km au nord-ouest de Lebane, fait lobjet de recherches et de fouilles organises. Les vestiges de Cari~in Grad constituent un monument durbanisme et darchitecture antiques en tout point exceptionnel. La qualit de lagencement urbanistique attest, la monumentalit et la richesse architecturale de certains btiments ainsi que le luxe de leurs mosaques en font une des sites majeurs du patrimoine culturel de Serbie, se distinguant tant pour son importance historique que son intrt touristique. Les premiers travaux de recherches sur Cari~in Grad remontent dj 1912. Une aussi longue priode sagissant dactivits archologiques appelait de revenir sur le bien fond et lapprciation de ce qui a t ralis mais aussi daller plus loin. Ceci sest concrtis par linitiation du projet de Protection du patrimoine culturel et de prsentation touristique du site archologique et historique de Cari~in Grad qui devrait marqu un sicle de recherches archologiques et historiques sur ce site. Ce projet est nanc par lUnion europenne (EU), ralis par lAgence europenne pour la reconstruction (AER) et est mis en oeuvre par lEntreprise plc, dans le cadre du programme de Dveloppement socio-conomique rgional (RSEDP Regional Socio-Economic Development Programme). Nonobstant les alas et les interruptions, la fouille du site de Cari~in Grad a vu se succder de nombreuses quipes de chercheurs. Celles-ci ont t conduites par des archologues serbes aguerris, depuis Vladimir Petkovi}, Franc Mesesnel, Aleksandar Deroko, Svetozar Radoj~i}, Djordje Mano-Zisi, Nevenka Spremo-Petrovi}, Vladimir Kondi}, Vladislav Popovi} jusqu Vujadin Ivanievi} qui, ces dix dernires annes, sest tout particulirement investi dans la poursuite des recherches sur Cari~in Grad, et qui, simultanment, sest vu coner le soin de coordonner ce projet. Il convient de mentionner, quoutre nos spcialistes, les recherches sur ce site ont vu la participation darchologues franais: Nol Duval, Jean-Michel Spieser et, aujourdhui, collaborant avec Vujadin Ivanievi}, Bernard Bavant. Le projet de Protection du patrimoine culturel et de prsentation touristique du site archologique et historique de Cari~in Grad vise lamnagement de ce site en vue de favoriser le dveloppement du

12

tourisme sur le territoire de la commune de Lebane et, plus largement, dans toute la rgion. De fait, tant en raison du caractre historique de la ville antique et palobyzantine que de lampleur et de la qualit des vestiges urbanistiques conservs dont huit glises jusqu prsent dgages Cari~in Grad apparat comme un support idal pour le dveloppement dun tourisme au niveau local et rgional. Ce projet sadresse de nombreux groupes cibles, commencer par les habitants des agglomrations voisines, qui seront engags dans la ralisation des travaux damnagement du site, les fonctionnaires locaux, qui devraient prendre une part active dans la prsentation du site, les professionnels du tourisme, les touristes et en particulier les lves des coles primaires et secondaires. Dans sa ralisation le projet prvoit le nettoyage du site, une campagne de marketing visant faire connatre Cari~in Grad et ses possibilits touristiques et, pour nir, llaboration dune Etude damnagement et de prsentation du site. Les sites archologiques et les monuments historiques sont tout particulirement fragiles, tant menacs non seulement par le phnomne de destruction physique, mais aussi par le risque de perdre toute importance sur le plan culturel en raison de menes politiques et/ou idologiques. La dnition des normes professionnelles et pratiques visant souligner limportance culturelle des projets de protection du patrimoine, tout en garantissant la prennit conomique, doit tre le fruit dun travail de concertation. La culture et le patrimoine culturel peuvent tre des lments capitaux dans la conception des dveloppements stratgiques qui, en retour, offrent un excellent cadre pour stimuler leur protection, ainsi que le dveloppement du tourisme, des artisanats traditionnels, et plus largement, une revitalisation du tourisme culturel. Le projet prvoit lamnagement du site de Cari~in Grad (dune supercie de 10 hectares intra muros) en vue de son exploitation des ns touristiques. An de parvenir cet objectif, il importe de procder un travail de dgagement et de conservation du site, dans une large mesure laiss labandon ces deux dernires dcennies, ainsi qu une campagne de prsentation visant faire connatre le potentiel de cet exceptionnel monument culturel et historique. Cet objectif doit galement tre tay par llaboration dune tude damnagement du site, laquelle passe ncessairement par linclusion, outre de spcialistes, des collectivits locales, commencer par les employs publics, en passant par les personnes travaillant dans la culture, jusquaux habitants des agglomrations voisines. L objectif principal du Projet serait den arriver une situation o lentretien et lexploitation du site seraient

PREFACE

PREFACE13

14

pleinement nancs par la vente des billets dentre, de matriels et objets caractre touristique, et dautres services. La ralisation de cet objectif permettrait de crer les conditions pour pouvoir bncier dinvestissements supplmentaires de la part des collectivits locales. Par son caractre exceptionnel le site de Cari~in Grad mrite de trouver place non seulement sur les cartes touristiques de la rgion et de Serbie, mais aussi sur celle de lEurope du Sud-est. Il est important de souligner quil sagit dune ville fonde pour clbrer sa gloire, non loin de son lieu de naissance, par un des plus grands empereurs byzantins, Justinien Ier (527-565), btisseur de la clbre glise Sainte-Sophie Constantinople. Grce aux fouilles conduites jusqu prsent, ce site est parfaitement reconnu, et il ne lui manque dsormais quune relle mise en valeur par le biais de son exploitation et sa prsentation touristique. Les activits visant la ralisation du Projet de protection du patrimoine culturel et de prsentation touristique du site archologique et touristique de Cari~in Grad seront conduites dans le cadre de trois segments distincts qui concourront assurer une base solide la ralisation de lobjectif principal lexploitation des ns touristiques de Cari~in Grad. A savoir : 1) Travaux de dgagement et de consolidation des vestiges, 2) Prsentation marketing et 3) Elaboration dune Etude de prsentation et damnagement du site. 1) Les travaux de dgagement et de consolidation des vestiges. Ce segment compte assurment parmi les plus importants. An de runir les conditions de base la ralisation du Projet, il importe que le site soit correctement apprter aux visites touristiques, ce qui sous-entend une mise en valeur visuelle des vestiges prservs, la possibilit dy circuler sans entrave ni risque, ainsi quune premire considration des possibilits de prsentation et damnagement. An de raliser ces objectifs, il est indispensable que le site, ayant souffert dun quasi abandon durant ces vingt dernires annes, soit nettoy de la vgtation envahissante (dboisage partiel et dbroussaillage), limination des entassements de briques et de pierres, suppression du rseau de rails rest des fouilles antrieures, comblement des anciennes tranches et nivellement du terrain. Le nettoyage et la mise en ordre du site reprsente, comme nous lavons not, une condition pralable la suite des activits, en premier lieu llaboration dun programme clair de revitalisation et de prsentation du site, en premier lieu du point de vue du marketing. 2) Prsentation marketing Sagissant de ce second segment les activits seront scindes en deux parties. La premire consiste en ldition dun guide, de prospectus et dafches, alors que la seconde en une reconstruction 3D (in-

formatise) de Cari~in Grad. Cette prsentation du site est ainsi planie quelle prvoit, ds le lancement du Projet, ldition du guide et du matriel publicitaire mentionn, alors que la phase nale du Projet verrait la nalisation de la reconstruction 3D de la ville, laquelle constituera un matriel de base idal pour la suite des activits lies au marketing. Le projet prvoit llaboration et la nalisation dun modle informatis de Cari~in Grad, qui sera quip aux ns de rpondre divers types dexploitation. Grce sa conception la reconstruction 3D permettra notamment la cration de lms danimation et la prsentation de larchitecture et de lurbanisme de Cari~in Grad travers des squences vido de dure diverse pour la prsentation du site archologique sur Internet et sur CD. La plus importante partie du matriel informatique porte sur la ralisation de reprsentations statiques, de scne genre et de photomontages qui pourront constituer un matriel de base pour lillustration de monographies et autres publications. 3) Elaboration dune Etude de prsentation et damnagement Un des lments cls de ce Projet consiste en llaboration dune Etude de prsentation et damnagement du site qui devrait poser les bases des futures voies damnagement et mode dexploitation. Ce travail exige pralablement, comme nous lavons signal, de nettoyer le site en vue den assurer une vision densemble, ainsi que de procder de nouveaux relevs sur le terrain. Il importe de souligner que lEtude tiendra compte des mthodes modernes de protection, de prsentation et damnagement que nous voquerons ici brivement. Le projet de protection du patrimoine culturel et de prsentation touristique du site archologique et historique de Cari~in Grad sappuie pleinement sur les rsultats scientiques obtenus aux cours de plusieurs dcennies de recherches archologiques. Grce aux fouilles conduites, nonobstant les interruptions, depuis 1912 jusqu nos jours, il a t possible dtablir le gabarit et on a pu dgager un grand nombre densembles architecturaux. Par ailleurs une partie des btiments a dj fait lobjet de mesure de conservation aux cours des dernires dcennies. Le projet sera dirig par des spcialistes dpendant de quatre institutions : le Muse national de Leskovac, lInstitut archologique de Belgrade, lInstitut rgional de Ni pour la protection des monuments culturels et le Centre de recherche et dtude du patrimoine culturel et historique du sud de la Serbie. A la tte du Projet se trouvera le directeur du Muse national, en tant que principal responsable (manager du projet), ainsi que le responsable du Projet Cari~in Grad de lInstitut archologique (coordinateur du projet). Ils auront pour supplants des collaborateurs (assistants) qui travaillent dj sur le Projet scientique

PREFACE

PREFACE15

mentionn, et qui ont une bonne connaissance de la problmatique des travaux et de la protection du site. Par ailleurs, tous sont dj prsents depuis plusieurs annes sur le site de Cari~in Grad. L quipe devrait galement comprendre des spcialistes de lInstitut rgional pour la protection des monuments culturels qui seraient chargs de diriger les travaux dlaboration de lEtude damnagement et de prsentation du site (experts) et de superviser les travaux de nettoyage du site. Il convient ici de souligner que les experts de lInstitut seront responsables de la ralisation de lEtude. Le directeur du Muse national de Leskovac Veroljub Trajkovi}PREFACE16

1 - Istorijat istra`ivawaCari~in Grad le`i na blagim padinama koje se spu{taju od planine Radan ka Leskova~koj kotlini, na mestu van glavnih putnih tokova. Ovo je jedan od osnovnih razloga {to su se tek krajem XIX veka pojavile prve vesti o zna~ajnim ostacima grada izgubqenog u dolini Puste reke, na trome|i izme|u Bojnika, Medve|e i Lebana. Ru{evine je prvi opisao Mita Raki} 1880. godine u listu Otaxbina. Ostaci grada, koji su vekovima budili ma{tu me{tana, dospeli su u `i`u interesovawa nau~ne javnosti nakon prvih arheolo{kih iskopavawa, sprovedenih u predve~erje balkanskih ratova 1912. godine. Vladimir Petkovi} izabrao je za po~etak radova najvi{u ta~ku, dominantan plato na kome je otkrio ostatke episkopske bazilike. Ponesen veli~inom grada, otkri}em velike crkve, mno{tvom arhitektonske plastike i ostacima mozaika, izneo je prve hipoteze o imenu naseobine i wenom trajawu, koje i danas zaokupqaju pa`wu stru~waka. Pretpostavio je da je re~ o Justinijani Primi koju je podigao vizantijski car Justinijan I (527-565) u blizini mesta svog ro|ewa, dok je wen nestanak sa istorijske pozornice vezao za vreme cara Iraklija (610-641) i najezde Slovena. Ratni vihori i ekonomske te{ko}e mlade dr`ave spre~ili su nastavak istra`ivawa koja su obnovqena tek 1936. godine pod pokroviteqstvom dveju kqu~nih institucija, Srpske kraqevske akademije i Univerziteta u Beogradu, a pod vo|stvom prvog istra`iva~a Vladimira Petkovi}a. Godine 1937. radovima se prikqu~io France Mesesnel. Nova sistematska iskopavawa, stru~no osmi{qena i sprovedena, prekinuta su 1940. godine Drugim svetskim ratom. U ovom periodu, jednom od kqu~nih u istra`ivawu grada, otkriven je kompleks Akropoqa sa bedemima, kulama, isto~nom kapijom, Episkopskom bazilikom, krstionicom, Konsignatorijumom, centralnom ulicom sa porticima i Episkopskom palatom i ankesima. Godine 1938. zapo~eta su i iskopavawa Gorweg grada. Na ovom prostoru su u roku od tri godine istra`eni kru`ni trg, delimi~no ulice sa porticima, ju`na kapija i deo fortifikacije, delovi objekata uz ju`nu ulicu, krstoobrazna crkva i crkva sa kriptom. Pa`wu nau~nika privukli su i objekti u neposrednoj i daqoj okolini grada, kao {to su

Istorijat istra`ivawa17

18

brana na Cari~inskoj reci, utvr|ewe kod crkve Sv. Ilije, bazilika u Sviwarici, bazilika i terme u Radinovcu, ru{evine Zlate. Veliki broj otkrivenih gra|evina u ovom kratkom periodu ukazao je na va`nost Cari~inog Grada i na wegov zna~aj u istoriji vizantijskog urbanizma. Zahvaquju}i ovim iskopavawima Cari~in Grad je zauzeo svoje zaslu`eno mesto u nau~nim krugovima. Nakon prekida od 7 godina, istra`ivawa su obnovqena 1947. i trajala su sve do 1970, sa mawim prekidima 1948, 1967. i 1969. godine. Tokom ovog perioda iskopavawa su pro{irena i na prostor Doweg grada, kao i na objekte podignute van gradskog jezgra, u neposrednoj okolini. Radovi na lokalitetu povereni su novoosnovanom Arheolo{kom institutu Srpske akademije nauka. Za rukovodioce prve kampawe istra`ivawa bili su odre|eni Aleksandar Deroko i Svetozar Radoj~i}, dok je ostalim rukovodio \or|e Mano-Zisi, kome se kasnije pridru`ila Nevenka Spremo-Petrovi}. Pomenuti autori otvorili su novu stranicu u prou~avawu grada ostaviv{i vidan pe~at u wegovoj spoznaji. Godine 1947. nastavqena su obimna iskopavawa u ~etvrtima oko kru`nog trga, isto~ne ulice u wenoj celoj du`ini i isto~ne kapije Gorweg grada, kao i dela severne ulice. Ovom prilikom privedena su, prakti~no kraju, istra`ivawa bazilike sa kriptom, gde su u podzemnoj prostoriji otkriveni uru{eni stubovi i kapiteli, delovi mozaika i fresaka koji su krasili crkvu. Za vreme ove kampawe istra`ivawa su po prvi put izvedena na prostoru Doweg grada na ju`nom bedemu, sa ciqem definisawa obima gradskog jezgra. Otkopani su delovi ugaonih kula i delimi~no ju`na kapija, a radovi su sprovedeni i na brani na Cari~inskoj reci. A. Deroko i S. Radoj~i} skrenuli su pa`wu na postojawe Podgra|a koje je bilo braweno zemqano-palisadnom fortifikacijom. Ova istra`ivawa, usmerena na niz odvojenih celina, jasno su ukazala na svu slojevitost Cari~inog Grada, koja nije ograni~ena samo na utvr|eweno urbano jezgro, ve} i na wegovu neposrednu okolinu. Prilikom preuzimawa iskopavawa 1949. godine, \or|e Mano-Zisi postavio je novi, planski program istra`ivawa, koji je imao za ciq upotpuwavawe osnova gra|evina i plana grada. On se ogledao u dopuni ranije otkrivenih gra|evinskih celina i wihovom povezivawu, kao i otkrivawu novih spomenika. Slede}i ovaj program, nakon analiza avionskih snimaka

i topografije terena, zapo~eto je istra`ivawe novih gra|evinskih celina. Od 1949. do 1950. godine otkrivena je trobrodna bazilika sa transeptom u Dowem gradu, sa zna~ajnim ostacima kamene plastike i vanrednim mozaicima u centralnom brodu. Godine 1952. zapo~eto je iskopavawe trikonhalne bazilike podignute van bedema, gde su tako|e otkriveni ostaci mozaika, kao i fresaka u visini sokla. U ovom periodu upotpuwen je plan kru`nog trga i gra|evina uz severnu, isto~nu i zapadnu ulicu Gorweg grada, a dovr{ena su i istra`ivawa crkve sa kriptom, zapadne i isto~ne ulice, isto~ne kapije zajedno sa severnom kulom, ju`ne ulice i trema krstoobrazne crkve. Nakon intenzivnih radova obim istra`ivawa se, izme|u 1954. i 1959. godine, smawuje. U ovom periodu iskopano je nekoliko va`nih objekata, bazilika ispod Akropoqa i terme van grada, dok je u Dowem gradu samo delimi~no ispitan jedan od najve}ih objekata na Cari~inom Gradu, za koji se ispostavilo da predstavqa veliku cisternu. Od 1959. do 1968. godine aktivnosti na istra`ivawu Cari~inog Grada se i daqe smawuju. U pomenutom razdobqu istra`eni su delimi~no villa urbana u Gorwem gradu, dvojna bazilika, terme, isto~na ulica i isto~na kapija, kao i objekti severno od bazilike sa transeptom u Dowem gradu. Nakon vi{egodi{weg prekida, iskopavawa su obnovqena 1975. godine pod rukovodstvom Vladimira Kondi}a i Vladislava Popovi}a. U periodu od 1975. do 1977. godine dopuweni su podaci o ranije istra`enim objektima: ju`noj kapiji Gorweg grada, dvojnoj bazilici u Dowem gradu i trikonhalnoj bazilici van bedema, a zapo~eto je iskopavawe prostora uz ju`ni bedem Gorweg grada, kao i ugaone jugozapadne kule rezervoara. Pored ovoga, otkrivena je nova gra|evina jednobrodna bazilika na ju`nom platou van grada, isto~no od trase akvedukta. Godine 1976. prou~eni su i objekti u bli`oj okolini - utvr|ewe na prostoru crkve Sv. Ilije i ciglarska pe} u podno`ju Cari~inog Grada uz Sviwari~ku reku. Zna~aj grada u antici, kao sedi{ta arhiepiskopa severnog Ilirika, i wegova o~uvanost bili su od presudnog zna~aja za pokretawe novog programa istra`ivawa i uspostavqawe nau~ne saradwe izme|u francuskih i srpskih stru~waka, na ~elu sa Noel Divalom, Vladislavom Popovi}em, @an Mi{el Spizerom i Vladimirom Kondi}em. U prvoj fazi nau~ne saradwe, u razdobqu od 1978.

Istorijat istra`ivawa

Istorijat istra`ivawa19

20

do 1984. godine, istra`ivawa su bila razdeqena na dva nau~na programa. Prvi je obuhvatao istra`ivawa sakralne arhitekture episkopske bazilike i wenog kompleksa, kao i drugih crkava otkrivenih prethodnih decenija. Radilo se o revizionim iskopavawima koja su imala za ciq prikupqawe neophodne gra|e, radi publikovawa pomenutih objekata. Drugi program bio je fokusiran na istra`ivawe novih spomenika profanog karaktera. Izabran je kvart u Gorwem gradu uz ju`ni i zapadni bedem, ~ije je istra`ivawe zapo~eto jo{ 1975. godine. Na pomenutom prostoru iskopan je kompleks koji je protuma~en kao sedi{te vojnog komandanta - principia. Od 1981, odnosno 1984. godine, zapo~et je novi program iskopavawa koji je imao za ciq istra`ivawe stambenog kvarta grada. Ideja je potekla iz ~iwenice da u svetu ovoj problematici nije bila posve}ena du`na pa`wa i da su dosada{wa istra`ivawa bila usredsre|ena prvenstveno na izu~avawe sakralnih objekata - bazilika i fortifikacije, a mawe na profane gra|evine. Pre po~etka arheolo{kih iskopavawa, ekipa na ~elu sa Alanom Kermovranom sprovela je elektro-magnetsko istra`ivawe ju`nog dela Doweg grada, radi izbora povoqne lokacije za iskopavawa. Pored ovog, tokom nekoliko kampawa, pomenuta ekipa ispitala je veliku povr{inu van gradskih bedema, pogodnu za naseqavawe. Istra`en je plato na ju`nom prilazu grada, kao i isto~ne padine podno isto~nog bedema Doweg i Gorweg grada. Prva iskopavawa u nasequ u Dowem gradu zapo~eta su pod rukovodstvom @an Mi{el Spizera i Vladimira Kondi}a 1981. godine, i trajala sve do 1990, kada su prekinuta zbog me|unarodne izolacije Jugoslavije. Radovi su obnovqeni 1997. godine, sa novim rukovodiocima Bernarom Bavanom i Vujadinom Ivani{evi}em. Novi tim revidirao je program i pro{irio ga istra`ivawima koja su obuhvatila ceo prostor jugozapadnog dela Doweg grada, zajedno sa fortifikacijom - ju`nim i zapadnim bedemom, ju`nom kapijom, portikom, ulicom, akveduktom, ukqu~uju}i sve objekte na pomenutom prostoru. Zahvaquju}i upravo ovoj ~iwenici, istra`eno je u celosti naseqe koje se razvijalo na prostoru izme|u zapadnog bedema i glavne ulice Doweg grada, sa jedne strane, i ju`nog bedema sa druge. Jo{ uvek nije utvr|ena severna granica koja je, najverovatnije, bila odre|ena polo`ajem velike cisterne.

1 - Historique des recherchesCari~in Grad se situe sur les pentes douces qui descendent du mont Radan vers la plaine de Leskovac, lcart des routes principales. Cest lune des principales raisons pour lesquelles il fallut attendre la n du XIXe sicle pour voir paratre les premires informations sur les vestiges dune ville perdue dans la valle de la Pusta reka, aux conns des communes de Bojnik, Medvedja et Lebane. Ces informations, nous les devons Mita Raki}, qui dcrivit les ruines en 1880 dans le journal Otad`bina (La Patrie). Peu aprs, les vestiges de la ville, qui pendant des sicles avaient excit limagination des gens du cru, devinrent un centre dintrt scientique, la suite des premires fouilles archologiques effectues la veille des guerres balkaniques, en 1912. Vladimir Petkovi} choisit pour y commencer les travaux le point le plus lev, le plateau sommital, o il dcouvrit les restes de la basilique piscopale. Enthousiasm par la taille de la ville, la dcouverte de la grande glise, labondance de la plastique architecturale et les vestiges de mosaques, il formula les premires hypothses sur le nom de la ville et la dure de son existence, qui aujourdhui encore retiennent lattention des spcialistes : il proposa quil sagissait de Justiniana Prima, die par lempereur byzantin Justinien (527-565) prs du lieu de sa naissance, et qui disparut de la scne historique lpoque de lempereur Hraclius (610-641) et des invasions slaves. Les bourrasques des guerres et les difcults conomiques du jeune tat yougoslave empchrent la poursuite des recherches, qui ne reprirent quen 1936, sous les auspices de deux institutions clefs, lAcadmie royale serbe et lUniversit de Belgrade, et sous la direction du premier fouilleur, Vladimir Petkovi}. En 1937, France Mesesnel se joignit aux travaux. Ces nouvelles fouilles systmatiques, conues et ralises avec comptence, ont t interrompues en 1940 par la Seconde Guerre Mondiale. cette poque, dcisive pour lexploration de la ville, fut dcouvert lensemble du complexe de lAcropole : les remparts, les tours, la porte est, la basilique piscopale, le baptistre, le consignatorium, la rue centrale portiques et le palais piscopal avec ses annexes. En 1938 commencrent les fouilles de la Ville Haute. En lespace de trois ans y furent explors la place circulaire, une partie des rues portiques, la porte sud et certains lments de la fortication, des parties de btiments bordant la rue sud, lglise cruciforme et lglise crypte. L attention des chercheurs fut aussi attire par des vestiges situs aux environs immdiats ou plus lointains

Istorijat istra`ivawa

Historique des recherches21

22

de la ville, comme le barrage sur la Cari~inska reka, la fortication autour de lglise Saint-lie, la basilique de Svinjarica, la basilique et les thermes de Radinovac, les ruines de Zlata. Le grand nombre de btiments dcouverts durant cette courte priode a montr limportance de la place de Cari~in Grad dans lhistoire de lurbanisme byzantin. Grce ces fouilles, Cari~in Grad a acquis la place quelle mritait auprs de la communaut scientique. Aprs avoir t arrtes pendant sept ans, les recherches reprirent de 1947 1970, avec de brves interruptions en 1948, 1967 et 1969. Durant cette priode, les fouilles stendirent la Ville Basse et des vestiges situs hors de lespace forti, ses environs immdiats. Les travaux de terrain furent placs sous lautorit de lInstitut archologique de lAcadmie serbe des sciences, qui venait dtre fond. La direction de la premire campagne de fouille fut cone Aleksandar Deroko et Svetozar Radoj~i}, celle des campagnes suivantes Djordje ManoZisi, auquel sest plus tard associe Nevenka Spremo-Petrovi}. Ces chercheurs ont ouvert une nouvelle page de lexploration de la ville, et ont marqu dune empreinte sensible la connaissance que nous en avons. En 1947 furent poursuivies les grandes fouilles des quartiers autour de la place circulaire, de la rue est sur toute sa longueur et de la porte est de la Ville Haute, ainsi que dune partie de la rue nord. cette occasion a t mene presque son terme la fouille de la basilique crypte, dont le niveau infrieur a livr des colonnes et des chapiteaux crouls, ainsi que des fragments des mosaques et des fresques qui dcoraient lglise. Au cours de cette mme campagne, des fouilles furent pour la premire fois excutes sur le rempart sud de la Ville Haute, en vue de dnir lextension de cet espace forti : on dgagea partiellement ses tours dangles et sa porte sud. Les chercheurs ont aussi port leur attention sur le faubourg, qui tait protg par un rempart de terre et une palissade lendroit o le plateau sud en avant de la Ville Basse est barr par un ensemble de fosss, en vue de dcouvrir une ncropole ou des traces de btiments. Des travaux furent galement conduits sur le barrage de la Cari~inska reka. Ces recherches, qui portaient sur une srie dobjectifs distincts, ont clairement montr que la stratication horizontale de Cari~in Grad ne se limitait pas lespace urbain forti, mais stendait aussi ses abords immdiats. Lors de sa prise de direction des fouilles en 1949, Djordje ManoZisi tablit un nouveau programme de recherches, qui avait pour but de complter les plans des btiments et de lensemble de la ville. Il visait prciser les ensembles dcouverts antrieurement et leurs relations, autant qu dcouvrir de nouveaux monuments.

Conformment ce programme, aprs lanalyse des photographies ariennes et de la topographie commena la fouille de nouveaux ensembles de btiments. En 1949 et 1950 fut dcouverte la basilique trois nefs et transept dans la Ville Basse, avec ses importants restes de plastique architecturale et ses mosaques exceptionnelles dans la nef centrale. En 1952 commena la fouille de la basilique triconque, btie hors-les-murs, o ont galement t dcouverts des restes de mosaques, ainsi que de fresques hauteur du socle. la mme poque fut complt le plan de la place circulaire et des btiments le long des rues nord, est et ouest de la Ville Haute, et furent acheves les fouilles de lglise crypte, des rues ouest et est, de la porte est avec sa tour nord, de la rue sud et du portique de lglise cruciforme. Aprs ces travaux intensifs, lampleur des recherches diminua entre 1954 et 1959. Furent fouills alors quelques btiments importants, la basilique sous lAcropole et les thermes hors-les-murs, tandis que dans la Ville Basse des sondages trs partiels taient oprs sur lun des plus grands btiments de Cari~in Grad, quon a interprt comme une vaste citerne. De 1959 1968, lactivit de recherche Cari~in Grad diminua encore. Durant cette priode furent fouills en partie la villa urbana dans la Ville Haute, la basilique double, les thermes, la rue est et la porte est, ainsi que les constructions au nord de la basilique transept dans la Ville Basse. Aprs une interruption de plusieurs annes, les fouilles reprirent en 1975 sous la direction de Vladimir Kondi} et Vladislav Popovi}. De 1975 1977 on complta les donnes sur des btiments dj fouills (la porte sud de la Ville Haute, la basilique double dans la Ville Basse et la basilique triconque hors-les-murs), et on commena de fouiller lespace

Historique des recherches

Historique des recherchesSlika 1: Avio snimak lokaliteta sa severoisto~ne strane (1938) Figure 1: Photographie arienne du site, prise du Nord-Est 23 (1938)

24

le long du rempart sud de la Ville Haute, ainsi que la tour-rservoir son angle sud-ouest. En outre, un nouveau btiment fut dcouvert : lglise nef unique sur le plateau au sud de la ville, lest de la trace de laqueduc. En 1976 ont aussi t examins des vestiges situs dans les environs immdiats : la fortication autour de lglise Saint-lie et le four de briquetier en contrebas de Cari~in Grad, au bord de la Svinjari~ka reka. L importance de la ville dans lAntiquit comme sige de larchevque de lIllyricum du Nord et son tat de conservation furent des arguments dcisifs pour la mise en oeuvre dun nouveau programme de recherche et ltablissement dune collaboration scientique entre spcialistes franais et serbes, avec leur tte Nol Duval, Vladislav Popovi}, Jean-Michel Spieser et Vladimir Kondi}. Dans la premire phase de cette collaboration, de 1978 1984, les fouilles ont t divises en deux programmes scientiques. Le premier comprenait des recherches sur larchitecture ecclsiastique : la basilique piscopale et son complexe, mais aussi les autres glises dcouvertes au cours des dcennies prcdentes. Il sagissait de fouilles de rvision, ayant pour but de runir les matriaux indispensables la publication des btiments en question. Le second programme tait focalis sur ltude de nouveaux monuments caractre profane. Le choix a t fait du quartier situ dans langle des remparts sud et ouest de la Ville Haute, qui avait fait lobjet de fouilles prliminaires ds 1975. cet endroit fut fouill un complexe o les chercheurs ont reconnu le sige du commandement militaire (principia). partir de 1981, mais surtout de 1984, commena un nouveau programme de recherches visant fouiller un quartier dhabitation. Cette ide naquit de la constatation quune attention insufsante avait t prte cette problmatique, et que les recherches staient jusqualors concentres sur ltude des basiliques et des fortications, beaucoup plus que sur celle de larchitecture civile. Avant le dbut des fouilles, une quipe dirige par Alain Kermorvant ralisa une prospection lectro-magntique de la partie sud de la Ville Basse, pour guider le choix du meilleur emplacement fouiller. En outre, au cours de plusieurs campagnes, la mme quipe explora une vaste supercie lextrieur des remparts, qui paraissait convenir ltablissement dun habitat : la prospection a couvert le plateau donnant accs la ville au sud, ainsi que les pentes lest, en contrebas des remparts orientaux de la Ville Basse et de la Ville Haute. Les premires fouilles dhabitat dans la Ville Basse, commences sous la direction de Jean-Michel Spieser et Vladimir Kondi} en 1981, durrent jusquen 1990, o elles furent interrompues en raison de lisolement international de la Yougoslavie. Les travaux

ont repris en 1997 avec de nouveaux directeurs, Bernard Bavant et Vujadin Ivani{evi}. La nouvelle quipe a rvis le programme et largi le champ des recherches an dy inclure tout lespace sud-ouest de la Ville Basse, fortications comprises : les remparts sud et ouest, la porte sud, la rue et son portique, laqueduc, et tous les vestiges compris dans ces limites. Grce ce choix a t fouill de manire exhaustive lhabitat qui stendait dans un sens entre le rempart ouest et la rue principale de la Ville Basse, dans lautre jusquau rempart sud. Seule la limite nord nest pas dnie : elle tait dtermine, selon toute vraisemblance, par la situation de la grande citerne.

Historique des recherches

Historique des recherches25

2 - Prikaz gradaUtvr|eno naseqe na Cari~inom Gradu, du`ine preko 500 m, podignuto je na izdu`enoj i uzvi{enoj gredi koju sa isto~ne strane uokviruje Cari~inska, a sa zapadne Sviwari~ka reka. Urbano jezgro sa~iweno je od tri celine Akropoqa, Gorweg i Doweg grada, na koje se nadovezuju {iroko podgra|e i spomenici u bli`oj i daqoj okolini. Na najvi{em platou, na severnom zavr{etku grede, koji dominira nad okolinom, postavqen je Akropoq nepravilnog poligonalnog oblika, okvirnih dimenzija 100 x 100 m. Ispod wega, na blagim padinama koje se u {irokom luku spu{taju ka istoku, severu i jugu, le`i Gorwi grad du`ine oko 300 m, i {irine od 230 m u severnom do 100 m u ju`nom delu. Na ju`ni deo Gorweg grada naslawa se nova celina - Dowi grad, koji zauzima izdu`eni ravan plato nepravilnog pravougaonog oblika, du`ine oko 220 m i {irine od 120 do 100 m. Na platoima i padinama oko utvr|enog grada nalazilo se podgra|e braweno sa ju`ne strane velikim odbrambenim rovom, dok ga je sa isto~ne i severne strane {titila zemqana fortifikacija. Obe pomenute linije odbrane bile su, najverovatnije, oja~ane palisadom. U okviru ovog brawenog prostora, ali i izvan wega, bilo je podignuto niz gra|evina, dok su na obalama reka bile sme{tene zanatske radionice. Na Cari~inskoj re~ici nalazila se brana-most iznad koje se, na jednom }uviku, uzdizalo mawe utvr|ewe pravougaonog oblika. Mre`u neposredne odbrane grada ~inile su jo{ tri fortifikacije: na istoku osmatra~nica na lokalitetu Kuli{te-Jezero, na severu utvr|ewe kod Sakicola i na jugozapadu Gorwe Gradi{te. U`i prostor grada, brawen mo}nim kamenim bedemima, bio je veli~ine oko 10 hektara, dok je podgra|e zauzimalo znatno ve}u povr{inu. Gradskom arealu pripadao je i zanatski centar sme{ten u podno`ju grada, na obalama reka. Prema urbanisti~koj shemi, sa Akropoqem, centralnim trgom i nizom ulica sa porticima, Cari~in Grad je predstavqao tip naseqa nastalog po uzoru na isto~ne gradove, dok projektovani blokovi insulae, kojima su re{eni unutra{wi prostori, svoje nasle|e duguju rimskoj tradiciji.

Akropoq Zaravweni plato Akropoqa opasan je bedemom oja~anim isturenim potkovi~astim kulama, sme{tenim sa jedne i druge strane isto~ne kapije (1), kao i na severnom bedemu i pravougaonim isturenim kulama na ju`noj i severnoj kurtini. Ceo prostor Akropoqa, podeqen na dva dela centralnom ulicom sa porticima postavqenom u osi severoistok jugozapad (2), bio je namenski odre|en za sakralni prostor, za sme{taj episkopskog sedi{ta. Na ju`noj polovini podignuta je katedralna crkva sa baptisterijumom i jednim mawim objektom, protume~enim kao Konsignatorijum, dok se na severnom delu nalazio kompleks od tri gra|evine, u literaturi poznat kao Episkopska palata. Episkopska bazilika je me|u prvim spomenicima otkrivenim na Cari~inom Gradu, jo{ 1912. godine (3). Re~ je o impresivnoj trobrodnoj i troapsidalnoj crkvi sa narteksom i atrijumom sa velikom piscinom. Ukupna du`ina bazilike iznosila je 64, a {irina 22 m. Unutra{wi prostor bio je izdeqen sa dva niza od po pet stubova sa kompozitnim kapitelima, sa redovima uvijenog akantovog li{}a i protomima na mestu voluta, na centralni deo i bo~ne brodove. Oltarski prostor, koji je komunicirao sa po jednim mawim pravougaonim prostorom, protuma~enim kao protezis i |akonikon u zavr{etku bo~nih brodova, zavr{avao se polukru`nom apsidom sa unutra{we strane i tro~lanom sa spoqne. Apsidiole ovih prostorija zavr{avale su se polukru`no. Podovi centralnog broda, a verovatno i bo~nih, kao i narteksa, bili su pokriveni mozaicima koji su o~uvani samo fragmentarno, dok su ostale prostorije bile poplo~ane opekama. Atrijum bazilike, sa velikom piscinom use~enom u steni, bio je okru`en porticima sa stubovima sa jonskim impost kapitelima. Sude}i prema nalazima kockica od staklene paste, zidovi atrijuma bili su ukra{eni zidnim mozaicima. Velika piscina u atrijumu crkve, koja se punila ki{nicom, predstavqala je neku vrstu otvorene cisterne va`nog objekta za oblast poznatu po nedostatku vode. Na baziliku se sa ju`ne strane, jednim portikom, nadovezuje monumentalni baptisterijum koji predstavqa gra|evinu kvadratne osnove, du`ine 17,5 m (4). Centralni prostor je tetrakonhalne osnove, dok su u uglovima

Prikaz grada26

Prikaz grada27

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28. 29. 30. 31. 32. 33. 34. 35. 36. 37. 38.

28

Akropoq Isto~na kapija Ulica Episkopska crkva Baptisterijum Konsignatorijum Episkopska palata Gorwi grad Isto~na kapija Ju`na kapija Vodena kula Kru`ni trg Isto~na ulica Zapadna ulica Severna ulica Ju`na ulica Gra|evina jugoisto~no od trga Gra|evina severoisto~no od trga Gra|evine jugozapadno od trga Gra|evina severozapadno od trga Bazilika sa kriptom Krstoobrazna crkva Bazilika u podno`ju Akropoqa Stambena ku}a Villa Urbana Principija Dowi grad Isto~na kapija Ju`na kapija Isto~na ulica Ju`na ulica Dvojna bazilika Bazilika sa transeptom Gra|evine severno od bazilike sa transeptom Terme Cisterna Stambeni kvart Van bedema Rov Terme Trikonhalna crkva Jednobrodna crkva Akvedukt

Acropole Porte est Rue Basilique piscopale Baptistre Consignatorium Palais piscopal Ville haute Porte est Porte sud Tour rservoir Place circulaire Rue est Rue ouest Rue nord Rue sud Btiment au Sud-Est de la place Btiment au Nord-Est de la place Btiments au Sud-Ouest de la place Btiment au Nord-Ouest de la place Basilique crypte glise cruciforme Basilique au pied de lAcropole Maison dhabitation: Villa Urbana Principia Ville basse Porte est Porte sud Rue est Rue sud Basilique double Basilique transept Btiments au Nord de la basilique transept Thermes Citerne Quartier dhabitation Hors les remparts Foss Thermes glise triconque glise une nef Aqueduc

Prikaz gradaSlika 2: Situacioni plan lokaliteta Cari~in Grad Figure 2: Plan topographique du site de Cari~in Grad

Prikaz grada29

Prikaz grada30 Slika 3: Akropoq, episkopska bazilika. Pogled sa severoistoka (Snimio V. Ivani{evi}, 2005) Figure 3: Acropole, basilique piscopale, vue du Nord-Est (Photo V. Ivani{evi}, 2005)

Prikaz grada31

Prikaz grada32 Slika 4: Akropoq, episkopska palata. Pogled sa istoka (Snimio V. Ivani{evi}, 2005) Figure 4: Acropole, Palais piscopal, vue du Est (Photo V. Ivani{evi}, 2005)

Prikaz grada33

baptisterijuma postavqene ~etiri pravougaone prostorije nejednakih dimenzija. U sredi{wem prostoru, izme|u konhi, uzdizali su se stubovi sa masivnim kompozitnim kapitelima koji su nosili kupolu. U centralnom prostoru, ispod kupole, sme{tena je piscina u obliku krsta oblo`ena mermerom. Baptisterijum je bio bogato ukra{en sude}i po nalazima mermerne oplate, mozaika od staklene paste i fresaka. Deo ovog dekora sa~uvao se u konhama, gde su otkriveni dobro o~uvani mozaici sa geometrijskim ornamentima u severnoj i ju`noj i geometrijskim, `ivotiwskim i biqnim motivima u isto~noj i zapadnoj konhi. U ju`nom delu Akropoqa, paralelno sa bedemom, nalazi se jedna gra|evina pravougaone osnove, pribli`nih dimenzija 13 x 8 m, sa dva predvorja na ju`noj i zapadnoj strani (5). Karakteristiku ovog objekta predstavqa pravougaona apsida na istoku koja sasvim jasno ukazuje na oficijelnu funkciju ove gra|evine. Prema dosada{wim istra`iva~ima, ovaj objekat je protuma~en kao Konsignatorijum. Sli~an prostor, ali znatno razvijeniji, sa pravougaonom apsidom na severu i bo~nim prostorijama, podignut je u severnom delu Akropoqa (6). Re~ je o sredi{wem objektu, ukupne du`ineSlika 5: Akropoq, episkopska bazilika, kapitel (Snimio V. Ivani{evi}, 2005) Figure 5: Acropole, basilique piscopale, chapiteau (Photo V. Ivani{evi}, 2005)

od preko 70 m, koji pripada jednom kompleksu od tri gra|evinske celine. Osnove druga dva objekta, isto~nog sa dve prostorije nejednakih dimenzija i zapadnog sa nekoliko prostorija me|usobno povezanih, bile su diktirane sa jedne strane severnim portikom, a sa druge blizinom bedema Akropoqa. Izme|u sredi{we i isto~ne prostorije nalazilo se poplo~ano dvori{te i ostaci stepeni{ta, koji ukazuju da su pomenuti objekti imali sprat. Ovaj gra|evinski kompleks protuma~en je kao episkopski dvor sa prate}im objektima. Oficijelnost celog prostora jasno je podvu~ena reprezentativnom gra|evinom sa apsidom u sredi{tu kompleksa. Gorwi grad Najrazvijeniju celinu na Cari~inom Gradu predstavqa, svakako, Gorwi grad na ~ijem je najvi{em, severozapadnom delu podignut Akropoq kao zasebna celina. Prema tuma~ewima ^edomira Vasi}a, re~ je o naknadnom preoblikovanom planu koji je u svom izvornom obliku predstavqao jedinstvenu celinu sa kru`nim trgom ispred episkopske bazilike i sa glavnim osovinama, cardo-om i decumanus-om, koje su se sustizale u sredi{tu grada. Trasa bedema Gorweg grada, koja se jasno nazire u konfiguraciji terena je, u odnosu na topografiju terena, postavqena du` blagih padina severnog dela grede. Fortifikacija Gorweg grada slabo je prou~ena i do sada su istra`ene dve kapije, isto~na i ju`na, delovi bedema uz same kapije, kao i jedan broj kula, me|u kojima se izdvaja jugozapadna ugaona kula - rezervoar. Isto~na kapija, potkovi~aste osnove, flankirana sa obe strane pravougaonim isturenim kulama, izdvaja se svojim re{ewima od ostalih objekata ove vrste na Cari~inom Gradu (7). Postavqena na strmim padinama i sa stepeni{nim prilazom, sude}i prema izve{tajima, ova kapija nije bila namewena za kolski prolaz. Sasvim drugu funkciju imala je ju`na kapija brawena isturenim petougaonim kulama, preko koje se odvijao glavni saobra}aj, dok su za pe{ake bile odre|ene poterne sme{tene sa suprotnih strana kula (8). Zapadni trakt ju`nog bedema istra`en je sa unutra{we strane do ugaone kule - cisterne (9). Re~ je o vanrednom objektu, sa zidovima oja~anim impregniranim vodonepropustivim malterom, koji je predstavqao krajwe odredi{te akvedukta.Prikaz grada

Prikaz grada34

35

Slika 6 : Gorwi grad, gra|evine severoisto~no od kru`nog trga, pogled sa zapadne strane (Snimio N. Bori}, 1977) Figure 6: Ville haute, btiments au Nord-Est de la place circulaire, vus de lOuest (Photo N. Bori}, 1977)

Slika 7 : Gorwi grad, gra|evine jugoisto~no od kru`nog trga, pogled sa severozapadne strane (Snimio N. Bori}, 1977) Figure 7: Ville haute, btiments au Sud-Est de la place circulaire, vus du Nord-Ouest (Photo N. Bori}, 1977)

36

U ovom rezervoaru voda se akumulirala i daqe sprovodila sistemom olovnih cevi ka severnom delu Gorweg grada. Sredi{wi deo Gorweg grada predstavqao je kru`ni trg, gde su se ukr{tale glavne gradske komunikacije koje su delile povr{inu na ~etiri nejednaka prostora. Znatnog udela u komponovawu urbanisti~ke strukture igrao je pad terena i terasasta re{ewa prostora, kao i podizawe objekata u vi{e nivoa. Oko trga, trijumfalnog karaktera, i du` ulica sa pokrivenim tremovima podignut je niz gra|evina kultnog, upravnog, trgova~kog i javnog sadr`aja. Sam trg kru`ne osnove, pre~nika oko 22 m, bio je opasan pokrivenim porticima, {irine oko 3 m (10). Velike kamene plo~e pokrivale su ceo prostor u ~ijem se sredi{tu nalazila careva statua postavqena na stub. Ovom spomeniku pripisani su fragmenti statue koji su prikazivali cara u ode`di i oklopu rimskog generala, na|eni u obli`wim gra|evinama. Ulice Gorweg grada istra`ene su u zna~ajnoj meri, i to delovi uz kru`ni trg. Tako su u potpunosti iskopane isto~na i zapadna ulica (11-12), a delimi~no severna i ju`na (1314). Ulice su imale kolovoz, {irine izme|u 6,20 i 6,90 m, poplo~an velikim kamenim blokovima nepravilnog oblika i pokrivene portike, {irine izme|u 3 i 3,35 m, sa podovima od opeke. Portici su bili ukra{eni pravougaonim stupcima od opeka, od kojih su pojedini imali sa spoqne strane male pravougaone useke za oluke. Ispod ulica nalazili su se odvodni kanali - kloake koji su sprovodili otpadne vode van grada. Prostor oko kru`nog trga predstavqa jedan od najboqe istra`enih celina na Cari~inom Gradu, sa brojnim objektima ~ija funkcija jo{ uvek nije dovoqno jasno utvr|ena. Jugoisto~no od trga sme{ten je kompleks od koga je poznato osam prostorija raspore|enih u dva niza (15). Sa druge strane, jugozapadno od trga, nalazi se kompleks gra|evina me|u kojima se izdvaja ku}a sa arkadama dimenzija 17,50 x 15,50 m, sa dve ve}e i dve mawe prostorije postavqene na terasama (17). Ku}a je, sude}i prema nalazu stepeni{ta, imala i sprat. Ju`no od ove gra|evine, razdvojen ulicom, nalazi se drugi objekat, tako|e na sprat, {irine oko 20 m od koga su istra`ene tri prostorije sa podom od opeka i kanalima za zagrevawe. U severozapadnom delu otkrivena je izdu`ena gra|evina sa stupcima na koju se sa zapadne strane nadovezuju objekti podignuti u suhozidu, svakako kasnijeg da-tuma (18). U severo-isto~nom delu od trga

Prikaz grada

Prikaz grada37

Slika 8 : Gorwi grad, zapadna kula ju`ne kapije, pogled sa ju`ne strane (Snimio N. Bori}, 1977) Figure 8: Ville haute, tour ouest de la porte sud, vue du Sud (Photo N. Bori}, 1977)

nalazi se nekoliko jasno izdvojenih gra|evinskih celina (16). Prvu ~ini gra|evina du`ine oko 40 m i {irine oko 13 m, koja se sastoji od deset prostorija nejednake osnove raspore|enih u dva niza. Objekat je izlazio na isto~nu ulicu, a bio je povezan i sa obli`wom bazilikom koja predstavqa zaseban sklop. Bazilika sa kriptom, podignuta na terasama, vanredan je primer graditeqskog ume}a (19). Sama crkva, dimenzija 35 x 15,50 m, sastoji se od tri dela: centralnog i bo~nih brodova, kripte - sme{tene ispod brodova i atrijuma. Posebnost crkve predstavqa kripta sa masivnim zidovima, sastavqena od centralne i dve bo~ne prostorije koje su bile pokrivene poluobli~astim svodovima. Kripta nije bila direktno povezana sa centralnim prostorom crkve, ako je suditi po nepostojawu stepeni{ta. Gorwi centralni i bo~ni brodovi ~inili su centralni deo crkve, podeqen sa dva niza stubova sa jonskim impost kapitelima, koji pokazuju najvi{e sli~nosti sa kapitelima iz atrijuma episkopske bazilike. Crkva je bila bogato ukra{ena freskama, zidnim i podnim mozaicima, o ~emu svedo~e fragmentarni nalazi u slojevima ru{ewa. Na crkvu se nadovezuje atrijum sa pokrivenim tremovima i sa poplo~anim sredi{wim prostorom. Uz ju`nu ulicu, u isto~noj polovini Gorweg grada, uzdizala se krstoobrazna crkva, dimenzija 29,50 x 17,50 m, koja predstavqa jednu od najslabije o~uvanih gra|evina (20). Plan objekta je sa centralnim prostorom u obliku gr~kog krsta, sa polukru`nom apsidom, na koji se nastavqa otvoren atrijum pokriven tremovima sa isto~ne, severne i ju`ne strane. Crkvi se pristupalo sa ulice preko isto~nog portika, ukra{enog stubovima, velikim stepeni{nim prilazom. Pored nalaza jednostvanih jonskih impost kapitela koji su krasili portik atrijuma, otkrivena su i dva mawa sa stilizovanim akantovim li{}em koji, verovatno, pripadaju ciborijumu. Sa suprotne strane ulice, podno Akropoqa, podignuta je

mawa trobrodna bazilika, sa narteksom sa pastoforijama i otvorenim portikom, ukupne du`ine 24,80 m (21). Unutra{wi prostor crkve je, za razliku od drugih bazilika, izdeqen na brodove sa dva niza od po tri zidana stupca, od kojih se centralni zavr{ava polukru`nom apsidom. Otvoreni trem je, sli~no unutra{wem prostoru, imao zidane stupce. Unutra{wost cele crkve bila je poplo~ana opekama. U crkvi su na|eni ukopani grobovi, me|u kojima se isti~e grob sa sarkofagom sa uklesanim latinskim krstom na poklopcu. On se nalazi u jugozapadnom uglu centralnog broda. Ju`no od bazilike delimi~no je otkrivena jedna gra|evina opredeqena kao villa urbana (22). Re~ je o objektu du`ine preko 25 i {irine oko 22 m, sastavqenom od niza izdvojenih prostora. Gra|evini se prilazilo sa ju`ne strane, odakle se ulazilo u predvorje koje je odvojeno od atrijuma nizom od dva stuba sa jednostavnim impost kapitelima sa medaqonima sa predstavom krsta. Iz atrijuma, poplo~anog u prvoj fazi opekama, a u drugoj velikim kamenim plo~ama, pristupalo se ostalim delovima gra|evine. Sa zapadne i severne strane poznate su samo po jedna prostorija, odnosno trem, dok je sa isto~ne istra`en trakt od tri prostorije, od kojih se ju`na zavr{ava polukru`nom apsidom. Ku}a je, sude}i po

Prikaz grada38

Prikaz grada39

Slika 9: Gorwi grad, principia. Aksonometrijski prikaz kvarta iz druge faze, pogled sa jugoistoka (Cari~in Grad II, Pl. IX) Figure 9: Ville haute, principia. Axonomtrie du quartier de la phase II, vu du Sud-Est (Cari~in Grad II, Pl. IX)

40

nalazu stepeni{ta, imala i sprat. Bogato ukra{en objekat, o ~emu svedo~e ostaci mozaika, fresaka, ali i {tukature, do`iveo je kasnije znatne promene i adaptacije prostora. Funkciju gra|evine, koja jo{ nije istra`ena u potpunosti, te{ko je pouzdano odrediti. Wena orijentacija ka jugu mogla bi govoriti u prilog veze sa principijom, istra`enom na prostoru izme|u ju`nog i zapadnog bedema i ju`ne ulice Gorweg grada. Objekat koji je identifikovan kao principia - sedi{te vojnog komandanta garnizona, predstavqa kompleks gra|evina ~iji je prvobitni plan do`iveo znatne izmene (23). Inicijalni objekat predstavqa u osnovi trobrodnu gra|evinu, du`ine skoro 37 i {irine 18,80 m, podignutu uz ju`ni i zapadni bedem, sa kojima je povezana pregradnim zidovima. Re~ je o gra|evini koja je podeqena u dva osnovna bloka. Prvi ~ini ju`ni deo, gde se nalazio glavni ulaz, sa tri izdu`ene pravougaone prostorije istih dimenzija, na koje se nadovezuju trobrodna dispozicija prostora sa centralnim, {irim i bo~nim, u`im brodovima. Drugi, severni deo gra|evine podeqen je na predvorje sa sredi{wom i bo~nim prostorijama i na centralni deo sa velikom sve~anom salom, sa pravougaonom apsidom na severu i sa po dve mawe prostorije u bo~nim brodovima. Izgradwom dva nova trakta, upravna na prvobitni objekat, jednog atrijuma izme|u wih i novog probijenog ulaza kroz radwe uz zapadni portik, ceo kompleks je znatno pro{iren, prakti~no do portika ju`ne ulice. U tu svrhu sru{eni su sredi{wi i ju`ni deo isto~nog broda, kao i isto~na prostorija ulaznog dela prvobitne gra|evine, radi izgradwe dve izdu`ene prostorije, od kojih je jedna imala sprat, i trema, preko kojeg se pristupalo u centralnu gra|evinu sa sve~anom salom, sa pravougaonom apsidom. Na kraju ovog {turog opisa Gorweg grada potrebno je napomenuti da je jo{ u kampawama iskopavawa pred Drugi svetski rat otkriven samo delimi~no, jednim duga~kim rovom, niz pregradnih zidova uz zapadni portik ju`ne ulice. One iniciraju postojawe niza prostorija uz portik od kojih je jedan deo, krajwi ju`ni uz samu kapiju, istra`en uz principiju. Pomenuti objekat bio je povezan sa celim kompleksom. U sporednoj prostoriji prona|eno je stepeni{te iz ~ega jasno proizilazi da je imao i sprat.

Dowi grad Dowi grad zauzima izdu`en zaravwen plato opasan bedemima oja~anim kulama i velikim odbrambenim rovom valumom sa ju`ne, lako pristupa~ne strane. Fortifikacija Doweg grada je, zahvaquju}i novim istra`ivawima sprovedenim u posledwih nekoliko godina, istra`ena u znatnoj meri, poglavito ako se ima u vidu ju`na kurtina. Otkrivene su i dve kapije, isto~na i ju`na, pribli`no sli~nih osnova, obe flankirane isturenim pravougaonim kulama i sa stepeni{nim prilazima (24-25). Kod ju`ne kapije, boqe istra`ene, uz zapadnu kulu konstatovana je i poterna. Kule su otkrivene, do sada, uz zapadni i ju`ni bedem. Re~ je o pravougaonim isturenim odbrambenim objektima. Najboqe prou~eni primer fortifikacije na Cari~inom Gradu predstavqa zapadni trakt ju`nog bedema sa kapijom, kulom, poternom i stepeni{tem, malom pravougaonom sredi{wom kulom i ugaonom, jugozapadnom kulom sa akveduktom. Svakako najzanimqiviji objekat predstavqa ugaona kula kroz koju je prolazio akvedukt koji je sa ju`ne strane prilazio gradu. Akvedukt je daqe, kako su pokazala istra`ivawa, i{ao ispod {etne staze zapadnog bedema do velike cisterne u Dowem gradu i ugaone, jugozapadne kule - rezervoara Gorweg grada. Ovo otkri}e, kao i datovani slojevi, doveli su pod sumwu ranije iznete pretpostavke da je Dowi grad podignut kasnije. Sasvim je mogu}e da Dowi grad, zajedno sa bedemima i velikom cisternom, pripada jedinstvenom arhitektonskom projektu i da je realizovan paralelno sa ostalim prvobitnim celinama grada. Posledwi prou~eni fortifikacioni objekat u Dowem gradu je ugaona, jugoisto~na kula koja je, suprotno ranijim mi{qewima, pravougaone osnove sa jednim kru`nim vestibulom i stepeni{nim prilazom. U Dowem gradu istra`ena je u potpunosti isto~na ulica i samo delimi~no ju`na koja je ovaj deo grada delila na dve prakti~no jednake celine. Isto~na ulica ima kolovoz, {irine 7,50 m, izgra|en od velikih kamenih blokova i severni portik, {irine 4 m, sa zidanim pravougaonim stupcima (26). Ju`ni portik nije konstatovan tokom istra`ivawa, budu}i da su na wegovoj trasi u poznijoj fazi `ivota grada podignuti objekti. Ne{to druga~iji arhitektonski sklop sre}emo kod ju`ne ulice (27). Sama ulica se, naime, znatno

Prikaz grada

Prikaz grada41

42

lomi u svom gorwem delu, {to je diktirano orijentacijom dva kqu~na objekta u Dowem gradu, bazilike sa transeptom i velike cisterne. Povrh ovoga, a kako su pokazala najnovija istra`ivawa, stilobat portika krasili su, u ju`noj polovini ulice, stubovi sa jonskim impost kapitelima. Ispod obe ulice konstatovana je kloaka - veliki odvodni kanal. Uz ju`nu ulicu, naslowena na severni portik isto~ne ulice, podignuta je dvojna bazilika nepravilne osnove koja je bila diktirana pravcem pru`awa komunikacija (28). Crkva je jednostavnog plana sa dve duga~ke prostorije nejednakih du`ina preko 19 i 18 m i {irina 5,70 i 5 m, koje se zavr{avaju polukru`nim apsidama i pravougaonim predvorjem, dimenzija 12 x 5,40 m. U okviru bazilike konstatovana su sedi{ta u apsidama, u severnoj prostoriji, kao i u predvorju. Dvojna crkva do`ivela je znatne promene koje su se ogledale kako u promeni wenog osnovnog plana - tom prilikom dozidano je pomenuto predvorje, tako i u izmenama unutra{weg prostora - probijawem novih vrata, dogradwama u apsidama, itd... Jednu od najreprezentativnijih gra|evina na Cari~inom Gradu predstavqa bazilika sa transeptom, koja se od ostalih objekata izdvaja svojim dobro o~uvanim podnim mozaicima, otkrivenim u naosu (29). Sam objekat slabo je o~uvan budu}i da je gra|evinski materijal, kao i sa drugih gra|evina, razvla~en od strane me{tana. Re~ je o trobrodnoj crkvi sa narteksom i atrijumom, ukupne du`ine oko 45 i {irine 18,50 m. Unutra{wost je izdeqena sa dva niza od po {est stubova, na centralni brod {irine oko 9 m, koji se zavr{ava polukru`nom apsidom sa unutra{we strane i tro~lanom sa spoqne, i bo~ne brodove {irine oko 3 m. Ju`no i severno krilo transepta predstavqaju pravougaone prostorije dimenzija oko 5,80 x 4 m. Baziliku krasi prostrani atrijum sa trostranim pokrivenim portikom na koji se sa severne i ju`ne strane nadovezuju dve pravougaone prostorije, od kojih se severna zavr{ava polukru`nom apsidom. Centralni prostor atrijuma, sa bunarom u svom sredi{tu, pokriven je nepravilnim plo~ama od {kriqca. Zidovi bazilike bili su bogato ukra{eni mermernim plo~ama, zidnim mozaicima, kao i freskama. O wenoj dekoraciji najboqe svedo~e podni mozaici o~uvani u narteksu i sredwem brodu, a delom i u oltarskom prostoru. Podovi bo~nih brodova, transepta i portika atrijuma, bili su poplo~ani opekama.

Mozaik u bazilici sa transeptom podeqen je na niz zasebnih poqa. U narteksu se izdvaja motiv prepleta sa poqima u kojima sre}emo predstave ptica i posuda. Zasebnu celinu ~ini prepravqeni i dodati tepih u ju`nom delu samog narteksa, gde su prikazane ~etiri hidrije sa pticom sa svake strane koje simbolizuju ~etiri izvora. Daqe, u sredwem brodu, predstave se dele na vi{e celina. U ju`noj polovini sredweg broda, u wegovom zapadnom delu, nalazimo duga~ak tepih sa predstavama ptica i posuda, raspore|enim u dijagonalnim nizovima, dok je u sredi{wem delu prikazana predstava dobrog pastira. U severnoj polovini nalazimo dva niza pravilnih poqa sa predstavama ratnika, kentaura, amazonki i `ivotiwa. Zasebnu celinu ~ine dva poqa ispred presbiterijuma, gde je u ju`nom prikazan lovac koji ubija lava, a u severnom lovac ubija me~ku sa mladun~etom. Mozaik u oltarskom prostoru prakti~no nije sa~uvan, ako izuzmemo trake po spoqnom obodu. Me|u nalazima brojne kamene plastike izdvaja se fragmentovani jonski impost kapitel sa uklesanim latinskim monogramom cara Justinijana I. Severno od bazilike sa transeptom nalazi se kompleks gra|evina koje su, za razliku od javnih i crkvenih objekata, zidane u suhozidu (30). Prema V. Popovi}u, radi se o objektima iz posledwih decenija `ivota grada. Zapadno od bazilike sa transeptom i pomenutih gra|evina nalazi se velika gradska cisterna okvirnih dimenzija 40 x 40 m, podignuta izme|u zapadnog bedema i ju`ne ulice (32). U okviru jedne sonde otkriveno je nekoliko krstastih stubaca od opeka, kao i delovi lukova koji jasno ukazuju da je cisterna bila zasvedena. Cisterna je ukopana, naslawala se na zapadni bedem i bila je oja~ana mo}nim zidovima sa ostalih strana koji se naziru u konfiguraciji terena. Severno od cisterne i podno ju`nog bedema Gorweg grada, nalaze se terme izgra|ene delom preko zapadnog portika ju`ne ulice (31). Objekat nije otkriven u celini. Na portik ju`ne ulice nale`e jedna trikonhalna prostorija koja predstavqa svla~ionicu - apodyterium, iz koje se pristupalo u izdu`enu pravougaonu sobu sa kadama za hladnu vodu - frigidarium, a zatim u dve sobe za toplu vodu - caldarium. U zapadnoj prostoriji otkriven je hipokaust, a ispod druge lo`i{te - praefurnium. Terme su u kasnijoj fazi, prema \. Mano-Zisiju, pretvorene u crkvu. Ovu svoju tvrdwu autor je bazirao na osnovu ~iwenice da je isto~na konha svla~ionice naknadno dozidana, kao i nalaza jednog groba u okviru samih termi.

Prikaz grada

Prikaz grada43

Pored niza javnih i sakralnih objekata u Dowem grada postojao je kvart sa nizom privatnih objekata (33). Re~ je o prostoru uz ju`ni i zapadni bedem, gde je otkriveno nekoliko objekata raspore|enih u dva niza. Prvi ~ine ku}e sa razvijenijom osnovom okrenute ka portiku, a drugi ~ine pojedina~ni objekti postavqeni uz zapadni bedem. Me|uprostor je bio predvi|en za ekonomske zgrade. U ovom delu grada mali je broj objekata koji se mogu vezati za javne gra|evine, {to bi ukazivalo da ovaj prostor nije bio urbanizovan do kraja i prema zamislima wegovih naru~ilaca. Otkrivene ku}e pokazuju svu raznovrsnost stambene arhitekture od jednostavnih ku}a sa jednom prostorijom do razvijenih sa unutra{wim atrijumom, tremovima, predvorjem i centralnom odajom. Mnoge od ku}a bile su na sprat. Potrebno je naglasiti da se one od javnih objekata razlikuju i tehnikom zidawa - re~ je o objektima sa prizemqem gra|enim u sohozidu i sa spratom od lakih materijala - pleteri, lepa i dr. Prostor van utvr|enog gradskog jezgraVan gradskih bedema postojalo je naseqe koje se razvijalo na ravnom platou sa ju`ne strane grada, kao i na blagim padinama sa isto~ne i zapadne strane. Uz dve reke u podno`ju nalazio se zanatski centar u okviru koga su konstatovani ostaci ciglarskih pe}i, a raniji istra`iva~i pomiwali su postojawe i pe}i za topqewe. Jedan od kqu~nih objekata na prostoru van grada predstavqao je akvedukt koji je preko zapadnog oboda ju`nog platoa dovodio vodu u grad. Ovome treba dodati i branu na Cari~inskoj reci koja je imala va`nu ulogu u sakupqawu vode u su{nom kraju, kao i mawe utvr|ewe iznad same brane. Ostaci nekropole otkriveni su na ju`nom platou. Podgra|e Cari~inog Grada bilo je braweno sa ju`ne, lako pristupa~ne strane velikim odbrambenim rovom koji se u luku spu{ta ka istoku, kao i jednim suhozidnim bedemom, koji se nazire u topografiji terena, sa severne (34). Prema nekim indicijama pomenuti bedem se prostirao daqe brane}i isto~ne padine podno samog grada. Ovaj fortifikacioni sistem bio je oja~an, verujemo, palisadom. U okviru podgra|a, ali i izvan wega, otkriveno je nekoliko sakralnih i javnih objekata. Van grada, ispod same isto~ne kapije Doweg grada istra`ene su terme, ju`no trikonhalna bazilika, a van brawenog prostora, na ju`nom platou, jednobrodna crkva.

44

Terme van gradskih bedema znatno su ve}ih dimenzija nego one sme{tene u Dowem gradu. Re~ je o gra|evini, dimenzija oko 36 x 20 m, sa velikim prostorom za svla~ewe apodyterium, u vidu atrijuma krstaste osnove, gde su sme{tene kade za hladnu vodu - frigidarium i mawim pravougaonim prostorom za prawe nogu tepidarium (35). Terme se zavr{avaju velikom salom, sa pravougaonim pro{irewima sa hipokaustom, koja je bila podeqena na dve prostorije, zapadnu za preznojavawe - laconicum i isto~nu sa toplom vodom - caldarium, ispod koje se nalazila prostororija gde je bilo sme{teno lo`i{te praefurnium. Gra|evina se nalazi na blagoj padini, {to je omogu}ilo sme{tawe sistema za zagrevawe i lo`i{ta na isto~noj strani. Atrijum, sa natkrivenim tremovima uokvirenim stubovima sa jednostavnim jonskim impost kapitelima, bio je pokriven podnim mozaikom sme{tenim u centralnom prostoru gde su u kvadratnim poqima, oivi~enim pletenicama, prikazane `ivotiwe - paun, noj, ovca, srna i panter. Mozaici na tremovima bili su sa geometrijskim motivima. Nedaleko od jugoisto~ne ugaone kule Doweg grada podignuta je trikonhalna crkva, veli~ine oko 39 x 16,5 m, sa jednobrodnim naosom, narteksom sa aneksima i atrijumom sa pokrivenim tremovima sa zapadne, severne i ju`ne strane (36). Oltarska apsida, polukru`na iznutra i tro~lana spoqa, bila je oivi~ena kancelom u nivou bo~nih konhi. Crkva je bila bogato ukra{ena {tukaturom, freskama, zidnim i podnim mozaicima. Otkriveni su samo fragmenti fresko slikarstva sa imitacijom mermerne oplate, kao i delovi podnog mozaika, koji je pokrivao nekada celu unutra{wost, ispred ulaza u naos. Dekor ~ine geometrijski motivi, meandri i prepleti, kao i predstave ptica i flore. U okviru crkve, u ju`noj konhi naosa, nalazila se zidana grobnica. Pregled sakralnih objekata otkrivenih na Cari~inom Gradu zavr{avamo jednobrodnom bazilikom otkrivenom na ju`nom platou, van prostora brawenog zemqano-palisadnom fortifikacijom (37). Re~ je o crkvi, dimenzija 34 x 16.5 m, nepravilne osnove, sa jednobrodnim naosom, narteksom i atrijumom. Prostor naosa, koji se zavr{ava oltarskom apsidom polukru`ne osnove sa unutra{we strane i tro~lane sa spoqne, bio je poplo~an opekama kvadratne i trapezoidalne osnove, kao i narteks sa pastoforijama i portici atrijuma. Sam atrijum, sa tremovima odeqenim pravougaonim zidanim

Prikaz grada

Prikaz grada45

46

stupcima, bio je poplo~an velikim nepravilnim plo~ama od {kriqca. Du` zapadne strane ju`nog platoa prati se trasa akvedukta ~iji su delovi delimi~no istra`eni na delu nadzemne trase, kao i pored jugozapadne kule Doweg grada (38). Akvedukt je, suprotno ranijim mi{qewima, bio nadzeman, postavqen na stupcima i lukovima koji su nosili vodovodni kanal. Razmak izme|u stubaca iznosio je oko 3 m. U blizini akvedukta otkriven je, sistemom sondi, deo nekropole u kojoj su se sahrawivali `iteqi Cari~inog Grada. Radi se o svega 10 grobova odraslih osoba i dece. Areal nekropole nije poznat i on bi trebao biti utvr|en budu}im istra`ivawima. U podno`ju grada, uz obale reka nalazio se zanatski centar. Na obalama Sviwari~ke reke konstatovane su ciglarske pe}i, a jedna je istra`ena na wenoj zapadnoj obali. Otkriven je deo pe}i pravougaone osnove, dimenzija 5,50 x 4,60 m, sa dva lo`i{ta na isto~noj strani. Osnovu pe}i ~inila su dva masivna zida, dok su u unutra{wosti otkriveni otvori za topli vazduh. Deo zanatskog centra prostirao se i du` Cari~inske reke, gde su u blizini brane, prema V. Petkovi}u, postojale topioni~arske pe}i. Na Cari~inskoj reci nalaze se ostaci brane-mosta, lu~ne osnove, ~iji zidovi, debqine 4 m, zatvaraju tok reke izme|u zapadnih padina grada i maweg }uvika sa isto~ne strane, na kome se nalazilo utvr|ewe. Pomenuta fortifikacija je jedna u nizu utvrda koje su branile pristup gradu. Re~ je o mawem utvr|ewu nepravilne ~etvorougaone osnove, dimenzija oko 60 x 50 m, ~iji se tragovi naziru u konfiguraciji terena. Uglovi bedema bili su, najverovatnije, oja~ani isturenim kulama. Otkrivene fortifikacije i gra|evine na Cari~inom Gradu, kao i u wegovoj neposrednoj okolini, vanredan su spomenik kasnoanti~ke civilizacije nastale na tlu Ilirika u odsutnim istorijskim trenutcima. Svojim kratkim, ali blistavim sjajem, ostavili su va`no svedo~anstvo o duhovnom `ivotu, organizaciji dru{tva i graditeqskim stremqewima i ume}ima wenih `iteqa.

2 - Prsentation du siteLe site forti de Cari~in Grad, long de 500 m, est di sur un peron allong et lev, encadr lEst par la Cari~inska, lOuest par la Svinjari~ka reka. L espace urbain est constitu de trois entits, lAcropole, la Ville Haute et la Ville Basse, auxquelles sajoutent un vaste faubourg et des monuments situs dans les environs, proches et lointains. Sur le plateau sommital, lextrmit nord de lperon qui domine le voisinage, se trouve lAcropole, qui a la forme dun polygone irrgulier de 100 m sur 100 m environ. Au-dessous, sur les pentes douces qui forment un grand arc de cercle descendant vers lEst, le Nord et le Sud, stend la Ville Haute, longue de quelque 300 m, large de 230 m au Nord et de 100 m au Sud. Au Sud de la Ville Haute sappuie une nouvelle entit, la Ville Basse, qui occupe un plateau allong, en forme de rectangle irrgulier, long denviron 220 m pour une largeur de 100 120 m. Sur les plateaux et les pentes autour de la ville fortie se trouvait le faubourg, protg du ct sud par un grand foss dfensif, auquel se raccordait lEst et au Nord une fortication en terre. Ces deux lignes de dfense taient, selon toute vraisemblance, renforces dune palissade. En relation avec cet espace protg, mais lextrieur, slevait une srie de btiments, tandis que sur les berges des rivires taient installs des ateliers artisanaux. La Cari~inska reka tait barre dune digue-pont, au-dessus de laquelle se dressait, sur un mamelon, une petite forteresse rectangulaire. Trois autres fortications contribuaient encore la dfense immdiate de la ville : lEst le poste dobservation au lieu-dit Kuli{te-Jezero, au Nord la forteresse de Sakicol et au Sud-Ouest Gornje Gradi{te. L ensemble de lespace urbain forti par de puissants remparts de pierre tait denviron 10 hectares, tandis que le faubourg occupait une supercie bien suprieure. ltendue urbaine appartenait aussi le quartier artisanal situ au pied de la ville, sur les berges des rivires. Du point de vue de la conception urbanistique, Cari~in Grad, avec son Acropole, sa place centrale et ses rues portiques, reprsentait un type dtablissement driv du modle des villes orientales, tandis que les blocs bauchs (insulae), qui structurent les espaces intrieurs, sont hrits de la tradition romaine. L Acropole Le plateau nivel de lAcropole est entour dun rempart renforc de tours saillantes en fer cheval, disposes de part et dautre de la porte orientale (1), ainsi que sur le rempart nord, et de tours saillantes

Prikaz grada

Prsentation du site47

48

rectangulaires sur les courtines sud et nord. Tout lespace de lAcropole, divis en deux parties par une rue centrale portiques oriente NordEst-Sud-Ouest (2), tait un espace rserv lusage ecclsiastique, au sige de lautorit piscopale. Dans la moiti sud a t die lglise cathdrale avec le baptistre et un petit btiment considr comme un consignatorium, alors que dans la partie nord se trouve un complexe de trois btiments connu dans la littrature comme palais piscopal. La basilique piscopale est parmi les premiers monuments dcouverts Cari~in Grad, ds 1912 (3). Il sagit dune imposante glise munie dun narthex et dun atrium avec une grande piscine. La basilique a une longueur totale de 64 m, pour une largeur de 22 m. L espace intrieur tait divis en nef centrale et nefs latrales par deux les de cinq colonnes chapiteaux composites, avec des rangs de feuilles dacanthe retournes et des protoms en place de volutes. Le sanctuaire, qui communiquait de chaque ct avec de petites pices rectangulaires, considres comme prothse et diaconicon, situes aux extrmits des nefs latrales, se terminait par une abside semi-circulaire lintrieur et trois pans lextrieur. Les pices latrales avaient des absides semi-circulaires. Les sols de la nef centrale, et sans doute aussi des nefs latrales et du narthex, taient en mosaques, dont ne sont conservs que des fragments, alors que les autres espaces taient dalls de briques. L atrium de la basilique, pourvu dune grande piscine creuse dans le roc, tait entour de portiques piliers portant des chapiteaux ioniques impostes. en juger par les trouvailles de tesselles de pte de verre, les murs de latrium taient orns de mosaques. La piscine de latrium, que remplissaient les eaux pluviales, tait une sorte de citerne dcouverte, lment important en un secteur o lon sait que leau faisait dfaut. Au Sud, un portique relie la basilique un baptistre monumental, qui est un btiment de plan carr de 17,50 m de ct (4). L espace central est ttraconque, alors que les angles sont occups par quatre pices rectangulaires de taille ingale. Dans lespace mdian, entre les conques, slevaient des colonnes aux chapiteaux composites massifs, qui supportaient une coupole. Dans lespace central, sous cette coupole, se trouvait une piscine cruciforme revtue de marbre. Le baptistre tait richement orn, en juger par les trouvailles de plaques de marbre, de mosaques en pte de verre et de fresques. Une partie de ce dcor a t prserve dans les conques, o ont t trouves des mosaques bien conserves, motifs gomtriques dans les conques nord et sud, animaliers et vgtaux dans les conques est et ouest. Dans la partie sud de lAcropole est dispos paralllement au rempart un btiment de plan rectangulaire mesurant environ 13 x 8

m, muni dannexes au Sud et lOuest (5). Caractristique de cette construction est labside rectangulaire, au Sud, qui indique clairement la fonction ofcielle du btiment. Les premiers chercheurs y ont vu un consignatorium. Un espace semblable mais beaucoup plus dvelopp, muni dune abside rectangulaire au Nord et dannexes latrales, se trouvait dans la partie nord de lAcropole (6). Il sagit de la construction mdiane dun complexe de trois btiments long au total de plus de 70 m. Les plans des deux autres constructions, celle de lEst compose de deux pices de taille ingale, et celle de lOuest de plusieurs pices relies entre elles, ont t dtermins dun ct par le portique de la rue, et de lautre par le voisinage du rempart de lAcropole. Entre le btiment central et celui de lEst prenaient place une cour pave et des restes descalier qui indiquent que les constructions en question avaient un tage. Ce complexe de btiments a t considr comme une rsidence piscopale avec ses constructions affrentes. Le caractre ofciel de tout lensemble est clairement signal par le btiment de prestige abside au centre du complexe. La Ville Haute L entit la plus dveloppe de Cari~in Grad est assurment la Ville Haute, dont la partie la plus leve, au Nord-Ouest, est occupe par lAcropole en tant quentit particulire. Daprs linterprtation de ^edomir Vasi}, il sagit l du remaniement ultrieur dun plan qui, dans sa version originelle, comportait une entit unique, avec une place circulaire en avant de la basilique piscopale et des axes principaux, le cardo et le decumanus, se croisant au centre de la ville. Le trac du rempart de la Ville Haute, qui transparat clairement dans la conguration du terrain, suivait, daprs la topographie, les pentes douces de la partie nord de lperon. La fortication de la Ville Haute a t peu tudie : jusqu prsent nont t fouills que deux portes, lEst et au Sud, des segments du rempart proximit de ces portes, et quelques tours, parmi lesquelles on remarque une tourrservoir, langle sud-ouest. La porte orientale, dont le plan est en fer cheval et que anquent des deux cts des tours saillantes rectangulaires, tranche par ses caractristiques avec les autres constructions de ce genre Cari~in Grad (7). Installe sur une pente raide et accessible par un escalier, elle ntait pas destine, ce quil semble, au passage des voitures. La porte sud avait une tout autre fonction : elle tait protge par des tours saillantes pentagonales, entre lesquelles passait lessentiel du trac, alors quaux pitons taient rserves des poternes disposes de

Prsentation du site

Prsentation du site49

50

lautre ct des tours (8). Le segment occidental du rempart sud a t fouill, ct intrieur, jusqu la tour-citerne de langle (9). Il sagit dune construction exceptionnelle, aux murs renforcs et btis avec du mortier hydraulique, qui tait la destination nale de laqueduc. L eau qui saccumulait dans ce rservoir tait ensuite achemine vers la partie nord de la Ville Haute par des tuyaux de plomb. Le centre de la Ville Haute est occup par la place circulaire, o se croisent les communications principales de la ville, partageant sa surface en quatre quartiers ingaux. Dune importance capitale pour la composition de la structure urbaine ont t la pente du terrain et lorganisation de lespace en terrasses, ainsi que la construction des btiments sur plusieurs niveaux. Autour de la place caractre triomphal, et le long des rues portiques couverts, ont t construits une srie de btiments de nature cultuelle, administrative, commerciale et publique. La place elle-mme, de plan circulaire, dun diamtre denviron 22 m, tait entoure de portiques couverts profonds de quelque 3 m (10). De grandes dalles de pierre recouvraient tout cet espace, au centre duquel se trouvait une statue impriale, place sur une colonne. De ce monument proviennent les fragments de statue reprsentant un empereur en habit et cuirasse de gnral, qui ont t trouvs dans les btiments avoisinants. Les rues de la Ville Haute ont t fouilles en grande partie, surtout aux abords de la place circulaire. Ainsi ont t dgages totalement les rues est et ouest (11-12), et en partie les rues nord et sud (13-14). Les rues avaient une chausse large de 6,20 6,90 m, pave de grands blocs de pierre de forme irrgulire, et des portiques couverts, profonds de 3 3,35 m, qui avaient des sols de brique. Les portiques taient pourvus de piliers rectangulaires en briques, dont certains avaient sur leur face extrieure des petites rainures rectangulaires pour des descentes verticales. Sous les rues se trouvaient les gouts qui vacuaient les eaux uses lextrieur de la ville. Le quartier entourant la place circulaire est lun des ensembles les plus compltement fouills de Cari~in Grad, avec de nombreux btiments dont la fonction nest pas toujours dtermine assez clairement. Au Sud-Est de la place est situ un complexe dont on connat huit pices disposes sur deux niveaux (15). De lautre ct, au Sud-Ouest de la place, se trouve un complexe de btiments parmi lesquels se distingue la maison arcades, mesurant 17,50 x 15,50 m, avec deux pices plus grandes et deux plus petites, tablies sur des terrasses (17). La maison, en juger par la dcouverte dun escalier, avait un tage. Au Sud de ce btiment, de lautre ct dune rue secondaire, se trouve une autre construction, galement tage, large de 20 m environ, dont ont t fouilles trois pices pourvues de sols de brique et de canalisations

de chauffage. Au Nord-Ouest de la place a t dcouvert le btiment piliers, allong, auquel se raccordent lOuest des constructions en pierre sche, de toute faon plus tardives (18). Au Nord-Est de la place se trouvent plusieurs ensembles clairement spars (16). Le premier est constitu dun btiment long de quelque 40 m et large de 13 m environ, qui se compose de dix pices de plan variable rparties sur deux ranges. Cette construction donnait sur la rue est, et tait lie la basilique voisine, qui constitue une structure part. La basilique crypte, construite sur terrasses, est un exemple exceptionnel dhabilet constructive (19). L glise elle-mme mesure 35 x 15,50 m, et se compose de trois parties : les nefs centrale et latrales, la crypte situe sous les nefs, et latrium. Ce qui fait la spcicit de lglise est la crypte aux murs massifs, constitue dune pice centrale et de deux pices latrales qui taient couvertes de votes en berceau. La crypte ntait pas relie directement lespace central de lglise, en juger par labsence descalier. Les nefs mdiane et latrales du niveau suprieur formaient la partie centrale de lglise, divise par deux les de colonnes portant des chapiteaux ioniques imposte, qui prsentent une troite ressemblance avec les chapiteaux de latrium de la basilique piscopale. L glise tait richement orne de fresques et de mosaques murales et de pavement, comme en tmoignent les fragments dcouverts dans les couches de destruction. lglise se raccorde un atrium, avec des portiques couverts et un espace central dall. En bordure de la rue sud, dans la moiti est de la Ville Haute, slevait une basilique cruciforme mesurant 29,50 x 17,50 m, qui est lun des monuments les plus mal conservs (20). Le plan comporte un espace central cruciforme, abside semi-circulaire, que prolonge un atrium dcouvert, garni de portiques lEst, au Nord et au Sud. On accdait lglise depuis le portique oriental de la rue, dcor en cet endroit de colonnes, par un grand escalier. Outre de simples chapiteaux ioniques imposte, qui ornaient les portiques de latrium, ont t dcouverts deux chapiteaux plus petits, acanthe stylise, provenant sans doute dun ciborium. De lautre ct de la rue, au pied de lAcropole, se trouve une petite basilique trois nefs, munie dun narthex anqu de pastophories et intrieur de dun portique ouvert, longue au total de 24,80 m (21). L lglise est, au contraire des autres basiliques, divis par deux les de trois piliers maonns en trois nefs, celle du milieu se terminant par une abside semi-circulaire. Le portique ouvert possdait, comme lespace intrieur, des piliers maonns. Tout lintrieur de lglise tait dall de briques. Dans lglise ont t trouves des tombes excaves, parmi lesquelles se distingue une tombe sarcophage, avec une croix latine

Prsentation du site

Prsentation du site51

52

grave sur le couvercle, langle sud-ouest de la nef centrale. Au Sud de cette basilique a t partiellement dgag un btiment dnomm Villa Urbana (22). Il sagit dune construction longue de plus de 25 m, large de 22 m environ, constitue dune srie de pices distinctes. L accs du btiment tait au Sud, do lon entrait dans un vestibule spar dun atrium par deux colonnes portant de simples chapiteaux imposte orns de mdaillons croix. De latrium, pav dans une premire phase de briques et dans une seconde de grandes dalles de pierre, on accdait aux autres parties du btiment. lOuest et au Nord ne sont connus respectivement quune pice et un portique, alors qu lEst a t fouille une srie de trois pices, dont la plus mridionale se termine par une abside semi-circulaire. La maison, en juger par la dcouverte dun escalier, avait un tage. La construction richement dcore, ce dont tmoignent des restes de mosaques, de fresques, et aussi de stucs, a subi tardivement dimportants changements et adaptations des pices. La fonction du btiment, qui nest pas encore totalement fouill, est difcile dterminer avec certitude. Son orientation vers le Sud pourrait plaider en faveur dun lien avec les principia qui ont t fouills dans lespace compris entre les remparts sud et ouest et la rue sud de la Ville Haute. La construction identie comme les principia (sige du commandant militaire de la garnison) est un complexe dont le plan primitif a subi dimportants changements (23). La construction initiale tait en plan un btiment trois nefs, long de quelque 37 m et large de 18,80 m, align sur les remparts sud et ouest, auxquels le reliaient des murs de clture. Ce btiment tait divis en deux blocs principaux. Le p