Configurations :BARRIQUE Tajna proizvodnje

Moda, ili stil vina? Rekao bih: i jedno i drugo. injenica je, da sam godinama probajui razna vina ustanovio da mi prija ukus hrasta u vinu, a kasnije sam se oduevio, pa i zaljubio u arome barika. Danas za mene je to peat kvaliteta, i uvek novi doivljaj, kada degustiramo.

Koliko je to bila atrakcija pre desetak godina, toliko je to danas deo uobiajenih postupaka da se dobije u kvalitetu, i da se dodvori profinjenom ukusu kupaca vrhunskih vina. Danas moemo nai boce sa etiketama, gde je sasvim malim slovima, uzgred navedena injenica da je vino odleavalo i u barik buradima. Jedno se meutim nije promenilo: odnos cena. Barik vino je po pravilu i do dva puta skuplje od istog vina, koje nije barikirano. Da to nije cena mode, a i neke veoma vane okolnosti barikiranja pokuau otkriti ovim pisanjem.

Ali, da krenemo redom: prvo, ta znai atribut BARRIQUE?Ako to pie na etiketi boce vina, onda je to vino odleavalo jedno vreme (od 6 do 36 meseci) u specijalnim novim barik (Barrique) buradima, da bi dobilo nove arome i tanine, koji oplemenjuju vino, i ine ga jo dugotrajnijim, kompleksnijim.Barik je hrastova bava, bure francuska re. Bure zapremine tano 225 litara, i tano odreene geometrije. Razlikuje se od ostalih buradi prvo po tome, to se pravi od najkvalitetnijih dasaka hrasta, ije poreklo se evidentira. Druga specifinost je isprenost unutranje povrine putem otvorenog plamena da bi postigli kontrolisanu karamelizaciju ili karbonizaciju odreenog stepena. Zatim, barik bure se finalno sklapa kada su dui i danca bureta u optimalnoj vlanosti, pa se elini obrui navlae do finalnog zaptivanja i fiksiraju u svom poloaju, jer se ne rauna na ponovno isuivanje bureta, to bi zahtevalo naknadno kvaenje da drvo nabrekne, pa da se obrui nabijaju radi zaptivanja.

Takvo novo bure se samo nakvasi iznutra, ocedi, i isproba na mali pritisak komprimovanim vazduhom (do 0,2 bara), na zaptivanje. Kao novo bure, ono se samo jednom sumporie radi dezinfekcije, i ve je spremno za prvo punjenje. Sva druga burad, imaju obavezan, i ponekad komplikovan postupak ovinjavanja, to podrazumeva viestruka pranja sa i bez hemikalija, sa toplom i hladnom vodom, natapanje vodom za izluivanje nepoeljnih otrih tanina, gorkih materija, boja itd. sve u cilju dobijanja inertnog suda za skladitenje vina. Barik bure je upravo suprotno od toga: ono slui (skoro iskljuivo) za ekstrakciju aroma i tanina, toliko vanih za odreene vrste vrhunskih vina. Zato je i zapremina toliko mala ovo je jedno od najmanjih buradi u praksi, jer se za datu zapreminu obezbeuje relativno velika povrina ekstrakcije.

Daklem, (pored ostalog) glavna tajna je u nagorevanju unutranjosti bureta (TOAST). Strogo uvana tajna proizvoaa. Koje su varijacije ovog postupka? Kao, prvo, tu su de facto standardi stepena nagorevanja: obino etiri mogue vrednosti:

LT ili Lite (slabo tostirano boja kore hleba)MT ili Medium Toast (srednje tostirano boja bele kafe)MPT ili Medium Plus Toast (srednje jae boja kafe)HT ili Heavy Toast (ugljenisano).

Ova podela je vana za vinare, koji e odrediti svoju tehnologiju: koje tostiranje, za koje vino, koliko dugo i to postaje njihova tajna. Vea je tajna kako se postie kvalitet tako tostiranog hrasta. Naravno vrsta hrasta (o emu smo detaljno ve pisali) takoer opredeljuje. Pinteri, koriste plinske plamenike ili alternativno vatru od hrastovih opiljaka, pa i kombinaciju ovih. Neki to rade samo u fazi savijanja dui, neki i naknadno, kada je bure ve polu-gotovo. Neki koriste vodenu paru, neki vodu. Sve u svemu, takmienje za kvalitet je jo u toku, nije sve jedno, u kakvo bure e vinar pohraniti svoje najbolje vino za ovo specijalno dozrevanje.

Kako nastaju arome prenjem hrasta?Hrastovo drvo je sainjeno od nekoliko dominantnih sastojaka:

45% celuloza polisaharid, makromolekuli od 3500 do 14 hiljada molekula glukoze linearne strukture (paralelne cevice); ine osnovnu strukturnu grau drveta, daju vrstinu i nemaju poseban uticaj na vino25% hemiceluloza manji makromolekuli (50 do 200 monomera) heksoze i pentoze, prostorno razgranati; doprinose poroznosti drvene mase23% lignin sloeni aromatini alkoholi, veoma znaajni za vino; molekuli lignina obavijaju cevice celuloze, i popunjavaju prostor izmeu snopova, i time utiu na gustinu godova7% ekstraktabilne materije fenoli, terpeni, laktoni: jedini direktan izvor aroma.

Prenjem dolazi do razgradnje (karbonizacije) ovih jedinjenja, pri emui nastaju nova jedinjenja, koja prelaze u vino.Celuloza i hemicelulozakarbonizacijom se razgrauje ukaramelizirane eere, derivatefurana. Kao posledica, poveava se ekstrakt u vinu i do 1% (vino dobija telo, postaje puno, ponekad neprozirno, ali i dalje je bistro posmatrano u tankom sloju). I naravno, dobija arome karamela. Najintenzivnija ekstrakcija se dogaa u MT buradima.Ligninkarbonizacijom prelazi u aromatine aldehide, od kojih je najznaajnijivanilin. U vinu bude zbog toga od 0,3 do 0,8 mg/l vanilina, opojne arome vanile. Jedna od nepoeljnih posledica je i nastajanje male koliinesiretne kiseline, no, ta kiselina (i do 10 mg/l) uglavnom se esterifikuje, dajui nove arome.Laktonise razgrauju dajui aromukokosa.Taniniusled termike razgradnje takoer daju kvalitet vinu. I to,gallo-iellagtanini, koji vae za grube tanine hrasta se razgrauju u fenole i eere, a zatim daju dve, moda najznaajnije arome barikiranim vinima:

Eugenol aroma klinia, iGvajakol aroma dima.

Ako je gvajakola vie od potrebnog, vino esto dobija manu prezainjenosti, pa asocira na dimljeno meso, pa i na konjsku talu, i predstavlja ozbiljnu manu.

Mnotvo je aroma, koje se navode da potiu od barikiranja, i uvek su vezane za vrstu tj. poreklo hrastovog drveta. Veina ovih aroma (poput: cigar box, kedar, kora od svee oljutenog drveta, aroma narezane olovke, kafa, cimet, melasa, miroija, duvan) je ve navedena u lanku koji smo posvetili hrastu, ali ono to nepobitno dominira u barik vinima, to je OKOLADA, VANILA i KEDROVINA. Naravno, svako e nai svoju definiciju i izbor odgovarajue asocijacije.

Koja se vina barikiraju?Samo najbolja. Najbolja, i prikladna za ovaj proces. To su uglavnom crvena vina od vrhunskih sorti groa poput merloa, kabernea, iraza, nebijola, tempranila, ali tu su i neka bela vina, predvodi ih ardone. Ova vina se pripremaju za barikiranje. Kao prvo treba da je bila dobra godina berbe. Alkohol u prevrelom vinu mora biti najmanje 13%, da ekstrakta bude to vie (podrazumeva dugu kontrolisanu maceraciju), i da ima umerenu koliinu kiselina: do 6 gr/lit. Ovo poslednje se pomalo kosi sa zahtevom vina koje se pripremaju za dugo odleavanje i sazrevanje, gde se trai visok sadraj kiselina, pa je vinarima dat jo jedan zadatak da nau svoju kalkulaciju, strategiju i vetinu da ponude tritu dugovena barik vina.

Vino u novom barik buretu boravi najmanje 6 meseci, ali postoji praksa, koja govori o periodu i do 36 meseci. Tri ciklusa barikiranja odreuju vek svakog barik bureta, koji u tom periodu potroe sve (?) svoje barik funkcije. Nakon toga, veliki vinari prodaju ovu malu, za njih vie neprikladnu burad malim vinarima, koji iste koriste za obino (nebarikirano) odleavanje svojih vina.

Poto je cena novog barik bureta reda veliine 400 Eura, a koristie ga vinar samo za tri svoja vina u koliini od 225 litara, nije teko zakljuiti zato je barik vino toliko skuplje od nebarikiranog. Kao i u svakoj prii, i u bariku postoji jeftina varijanta: barik ips. To su drvca pripremljena karamelizacijom, da se ubace u vino, koje je u inoks posudi, i tako izlue sve neophodne sastojke, to se oekuje od barikiranog vina. Cena proizvodnje po ovom postupku je znaajno nia:

Bela vina:

hrastov ips: 0,14 /bocabure: 0.8 /boca

Crvena vina:

hrastov ips: 0,32 /bocabure: 1.02 /boca

I jo jedan, za mene krajnje drastian metod jeftinog postizanja cilja barikiranja bez barika je: dodavanje gotove esencije barik arome u vino! I to se u SAD nudi u maloprodaji za male kune vinarije (koje su esto vee od nae porodine).

Setih se urbane legende iz vremena, kada je u naem gradu jo funkcionisala piritana. Dotini direktor i glavni tehnolog odlazei u raj, u istilitu je morao prvo da pije svoju rakiju, da vidi ime je usreio svoje kupce. Tako bih preporuio proizvoaima esencija da je sami piju. Naalost, nigde na etiketama vina ovakvi detalji nisu obavezni, tako da i ne znate kako je vino barikirano.

Ali, kalkulaciji tu jo nije kraj: barikiranje donosi i gubitke u vinu. Radi se o udelu anela, tj. koliini, koja ispari kroz zid bave. Zvui neverovatno, ali ovi gubici uopte nisu naivni. Drvo je porozno, i proputa kiseonik, ali proputa i molekule alkohola, i vode. Isparavanje alkohola i vode je u funkciji relativne vlanosti podruma, koja optimalno treba da bude 80-85%. Ako je vlanost prostora iznad 85%, vazduh je skoro zasien vodenom parom, pa je parcijalni pritisak alkoholnih para veom mali, te dolazi do intenzifikacije difuzije molekula alkohola kroz hrast, i njegovo isparavanje. Ako je relativna vlanost ispod 70%, vodena para e difundirati iz vina u prostor u veoj meri od alkohola. Sve u svemu, evidentirano je, da postoji u proseku oko 3 gr/l sigurnog gubitka alkohola za jedan ciklus barikiranja. Ako proizvoa vina ima u ciklusu 1000 buradi (a to jeste red veliine proizvodnje onih vina, koje kupujemo kao dobra barikirana), sa 10% isparenja gubici vina iznose 22 500 litara vina! Ako vinar smanji gubitak na 2% ovaj gubitak e biti svega 4 500 litara.Daklem, cena barika nije samo u modi. To jesu trokovi proizvodnje. Ali je to i cena pravog kvaliteta. Moje skromno iskustvo: barik vino kota najmanje 10 . Ako je jeftinije, sumnjam u kvalitet, ili je proizveden kod nas.

Barik vina

Uposlednje dve decenije ponovo su otkrivene mnogobrojne prednosti sazrevanja vina u drvenim sudovima, a upotreba buradi postaje najirazeniji trend u vinarskom svetu. Uticaj drveta na vino ima visetruki znaaj, te se drvo trenutno smatra neizostavnom komponentom u sazrevanju vrhunskih vina. Poto je prilino skupa, ova metoda ne doputa osrednjost i zato nije pogodna za primenu kod svih vrsta vina.

Poveanjem broja etiketa u ponudi vina domaih proizvoaa na tritu sve ee susreemo vina koja nose oznaku barrique ili barik. Po pravilu su to neto skuplja i znaajno kvalitetnija vina kompleksnijih aroma, punijeg tela, zaokruenija, dugotrajnije impresije ee crvena, ali postoje i bela barik vina. Slino tome, na francuskim vinima nai ete oznaku eleve en futs du chene, na nekim amerikim barrel aged, ili kod belih barrel fermented, koja naznaava upotrebu specifinih drvenih sudova barika, za sazrevanje ovih vina. Naime, u procesu proizvodnje same buradi, duge (drveni elementi bureta) nagorevaju se sa unutranje strane do definisanog nivoa. Usled nagorevanja drveta, osim promene u strukturi, dolazi i do formiranja pozeljnih aromaticnih jedinjenja koja iz drveta prelaze u vino tokom procesa sazrevanja.

Harmonino slaganje drveta i vina inicira suptilne promene usled usporene oksidacije, iji je rezultat umekavanje tanina. Tanini postaju nezniji u odnosu na poetak sazrevanja vina, a miris evoluira u buke (bouqet); on postaje intenzivniji i trajniji, a samo drvo vinu pridodaje itav spektar razliitih aroma. Takoe, poveava se ekstraktivnost vina i perzistentnost aroma, kao i potencijal za sazrevanje u boci. Lagana i kontinuirana difuzija kiseonika kroz hrastovu dugu intenzivirae stabilizaciju boje crvenih vina, te e vina koja su sazrevala u buradima biti intenzivnije obojena u poreenju sa vinima uvanim u inertnim metalnim sudovima.

Meutim, nije svako vino podesno za sazrevanje u buradi, i tu bi trebalo biti vrlo obazriv. Vino slabijeg kvaliteta, sa nedostatkom sortne arome a sa izrazitom aromom drveta, izgubie svoju tipinost i prepoznatljivost. Takoe, moe da postane suvlje i oporije zbog visokog sadraja suvih, agresivnih tanina. U zavisnosti od geografskog porekla, strukture vina i karakteristika berbe iz koje potie, vinari moraju pravovremeno da donesu odluku koji deo vina finalne kupaze e sazrevati u buradi. Takoe, za vino kojim se raspolae trebalo bi izabrati adekvatnu burad pre svega vrstu drveta, zatim veliinu drvenog suda i nivo nagorevanja, a onda tome prilagoditi i planirano vreme sazrevanja.

IZBOR VRSTE DRVETA

Kompleksnost arome vina moe da se povea paljivim izborom vrste drveta. U 99,9 odsto sluajeva za izradu drvenih sudova koristi se hrastovina. Osim hrasta, u upotrebi su i bagrem (akacia), drvo divlje trenje i kajsije, ali samo u odreenim regijama i za vrlo specifina vina. Na sadraj aromatinih jedinjenja, osim samog naina izrade buradi, veliki uticaj ima i geografsko poreklo hrastovine.

Kod amerikog hrasta dominiraju arome kokosa i vanile, to za neke vinare predstavlja nedostatak finoe. Najcenjeniji je francuski hrast, jer je prefinjeniji i izbalansiraniji: komponente se ekstrahuju sporije, te je prikladniji za due sazrevanje (vie od 12 meseci) najkvalitetnijih vina. U Istonoj Evropi hrastovina ima nijane arome vanile, dok su arome sveeg drveta i zaina daleko manje zastupljene.

Veina vina ne moe da sazreva u 100 % novom hrastu, s obzirom na to da im struktura najee nije dovoljno bogata da neutralie preveliku koliinu arome drveta, pa se kupaziranjem vina pre punjenja definie konaan sadraj ovih aroma. Nova burad daju intenzivne arome drveta, dok su iste te arome kod ve koriene buradi diskretnije. Burad se najee koriste za tri vina, odnosno upotrebljavaju se tri godine, a program obnavljanja nakon tri godine postie se sazrevanjem jedne treine vina u novoj buradi. U svakom sluaju, vreme odleavanja (15, 18, 24 meseca) zavisi od razvoja vina, a ne od fiksiranog rasporeda. Duim sazrevanjem aroma drveta e se bolje integrisati i intenzivirae se kompleksnost arome vina, to vodi ka formiranju bukea, a osnova pracenja razvoja vina jeste degustacija.

Osim jedinstvenim aromatskim benefitom, upotreba buradi rezultira i izuzetnim estetskim doivljajem. Bez preterivanja, kada kroite u vinski podrum pogled vam jednostavno ode za redovima buradi oblih trupova, obino malo ofarbanih crvenom bojom, perfektno sloenih u linije, u tiini i u polutami. Nadraeno vam je ulo mirisa, opijeno prijatnim esterskim i vanilinskim aromama iz vazduha. ak i profesionalci imaju elju da neko vreme ostanu u toj tiini, da ba tu razmisle o novoj kupai, a to je i mesto na kome se najdue zadrzavaju i turisti. Jer, barik opija

BURAD KROZ ISTORIJU

Prvi tragovi upotrebe drvenih sudova za uvanje vina pronadeni su u Italiji, a potiu sa kraja V veka. Burad su tada bila vra i jednostavnija za rukovanje u odnosu na posude nainjene od zemlje. Takoe, burad su imala i vei kapacitet, te su vrlo brzo zamenila amfore. U poetku, bure je korieno samo kao skladini sud za uvanje i transport vie razliitih sirovina, ali tokom narednih vekova burad su se mahom upotrebljavala za uvanje i sazrevanje vina i jakih alkoholnih pia.

VELIINA BURADI

Buradima tipa barik najee se smatraju burad zapremine 225 litara (bordoski tip) i 228 litara (burgundski tip). Meutim, u upotrebi je vie razliitih zapremina, pa se koriste i ona od 300, 400, 500 ili 600 litara, a sve u zavisnosti od raspoloivog vina za sazrevanje. Pri izboru adekvatnog drvenog suda, veoma je bitno da se pronae kompromis izmeu veliine bureta i oekivanog rezultata manja kontaktna povrina, odnosno vea zapremina bureta iziskuje due vreme sazrevanja u odnosu na sazrevanje u manjim sudovima, a da pri tom uinak bude priblino isti.

NIVOI NAGOREVANJA BURADI

Postoje tri nivoa nagorevanja (tostiranja) buradi koja direktno utiu na formiranje nosilaca arome: lagano (light), srednje (medium) i jako nagorevanje (heavy).

Lagano nagorevanje omoguuje da se nekoliko jedinjenja razgradi i prede u rastvorljivi oblik, ali aromatske promene nisu znaajne. Zbog toga se ovaj nivo nagorevanja veoma retko upotrebljava i znaajniji doprinos daje strukturi vina.

Srednje nagorevanje rezultuje pojavom znaajne koliine jedinjenja nosilaca arome prepecenosti i arome vanile, koje su bogate i kompleksne. Burad veoma brzo poinju da otpustaju ova aromatina jedinjenja u umerenoj koliini.

Jako nagorevanje rezultuje pojavom maksimalne koliine arome prepeenog karamela ili peenog hleba, i zainskih aroma. Takoe, ovaj nivo nagorevanja bitno utie na promene fenolnih jedinjenja drveta, te e za vina loije strukture i manje punoe vie odgovarati jae nagorela burad kod kojih su tanini u najveoj meri razgraeni.

Generalno, najesce se upotrebljavaju srednje i jako nagorela burad, a cilj je da se postigne ravnotea aroma drveta sa aromatskim kompleksom vina.

Ako se nalazite uEuropi,Argentini,ileuili veiniSAD-a, tada ete ovusortunazivatiSyrah. No, ako se nalazite uAustraliji, NovomZelandu,Junoj AfriciiliKanadi, tada ete ovu istu sortu nazivatiShiraz. No, ova je sorta poznata i pod mnogim drugim nazivima u raznim dijelovima svijeta: Antourenein Noir, Balsamina, Cardive, Entournerein, Higninn Noir, Mar sanne Noir, Schiras, Sirac, Sira, Syrac, Serine, Sereine. Syrah ne treba zamijeniti s Petit sirah, to je inae sinonim za Durif. Gdje god se nalazili, moi ete uivati u nekom od prepoznatljivih i jedinstvenih vina koja nastaju od ove sorte. U Francuskoj e to biti Hermitage, Cte-Rtie ili Cornas; u Australiji Penfolds Grange. No, ne morate putovati u daleke zemlje svijeta kako biste uivali u dobrim Syrahovim vinima. Syrah se sve ee sadi i u Hrvatskoj gdje se od njega dobivaju kvalitetna vina kao to su Syrah i Genos03.

Dugo vremena Syrah je u veini vinogradarsko-vinarskih zemalja bio zapostavljen kao sorta, no ta se injenica danas uvelike promijenila. Od 70-tih godina 20. stoljea Syrah se vraa uvinogradeu kojima je obitavao i u prolosti, no dolazi i u neke nove vinograde. Poetkom 21.stoljea moe ga se pronai na popisima najuzgajivanijih vinskih sorata u zemljama poput Francuske, Australije i Junoafrike Republike. Upravo se u tim zemljama proizvode neka od najkvalitetnijih i najprepoznatljivijih Syrahovih vina koja mogu stati rame uz rame s najpoznatijim i najcjenjenijim vinima dananjice.

Syrah saSicilije.

Sadraj

[sakrij]

1Povijest1.1Podrijetlo1.2Legende2Svojstva sorte2.1Fenoloka svojstva2.2Jo neka vana svojstva3Syrah u vinogradima diljem svijeta3.1Francuska3.2Australija3.3Junoafrika Republika3.4Sjedinjene Amerike Drave3.5Argentina3.6ile3.7Hrvatska4Vina4.1Syrah ili Shiraz na etiketama vina4.2Okus i miris4.3Hermitage4.4Cornas4.5Cte-Rtie4.6Chteauneuf-du-Pape4.7Penfolds Grange4.8Genos 035Vanjske poveznice

Povijest[uredi VE|uredi]

Podrijetlo[uredi VE|uredi]

Godine1999.istraivaka grupa Carole Meredith u Zavodu za vinogradarstvo i enologiju na Sveuilitu u Kaliforniji provela je istraivanje o podrijetlu sorte Syrah. Primjenjujui DNA analizu i baze podataka stanice za istraivanje vinogradarstva u Montpellieru u Francuskoj, zakljueno je da je Syrah potomak sorte Dureza (otac) i Mendeuse Blanche (majka). Dureza je crna sorta groa iz francuske pokrajine Ardechne, koju jo moemo pronai u francuskim vinogradima, ali u jako malom broju. Ouvanje upravo ovakvih sorata kao to je Durez, specijalnost je Montpelliera. Mendeuse Blanche je bijela sorta uzgajana u pokrajini Savoy i jo ju je mogue pronai u malom broju u vinogradima te pokrajine. Obje su sorte danas slabo poznate i nikad nisu bile slavne poput Syraha, te nema podataka o njihovom uzgoju izvan domovine. Oba roditelja Syraha dolaze iz malog podruja u sjevernoistonoj Francuskoj, veoma blizu sjeverne Rhne, gdje je Syrah postao poznat i gdje se i danas nalazi veina nasada Syraha. Na temelju ovih spoznaja, istraivai su donijeli zakljuak kako Syrah potjee iz podruja gdje je i postao slavan - sjeverne Rhne. DNA analiza nije ostavila prostora nedoumicama i brojnim drugim hipotezama koje su postojale vezano uz podrijetlo Syraha.

Legende[uredi VE|uredi]

Syrah ima dugu povijest u dolini Rhne u jugoistonoj Francuskoj, ali do1999.nije se znalo sa sigurnou je li tamoautohtonailialohtona sorta. Naime, postojale su hipoteze koje su se temeljile na imenu ili sinonimima sorte koji su imali slinost s imenima nekih gradova kao to jeSyracusei iranski gradiraz. Ako bi se i prihvatilo da je neka od teorija temeljenih na slinostima u imenima istinita, one nisu davale odgovor na pitanje koliko je sorta stara, kada je nastala i kada je danas poznati Syrah prvi put zasaen.

U77.godini poslije KristaPlinije Starijije napisao u svojem djelu Naturalis Historia o vinu iz Vienne (danas zvanog Cote-Rotie), gdje je narod Allobroges radio poznato i nagraivano vino od crne sorte koja nije postojala prije 50 godina u Virgilovo doba. Plinije je nazvao ovu sortu Allobrogica, te se nagaalo da bi to mogao biti dananji Syrah. Meutim, njegov opis vina mogao bi odgovarati i nekoj drogoj sorti kao to je Durez. Plinije je takoer naveo kako je Allobrogica otporna na hladnou, to se ne moe rei za Syrah.

ini se kako su mnoge legende o Syrahovu podrijetlu potekle od jednog od njehovih mnogih sinonima iraz. UIranupostoji gradirazgdje se proizvodilo poznatoirazi vino. Neke legende tvrde kako sorta Syrah potjee upravo iz iranskog grada iraza, te da je donesen uRhnu, to bi inilo Syrah lokalnim sinonimom u Francuskoj, a iraz orginalnim imenom sorte.

Postoje i dvije razliite verzije mita koje daju objanjenja o tome kako jesortanavodno dola izirazadoRhnekoje se razlikuje 1800 godina u tome kada je dolo do tog prijenosa. U jednoj verziji, stanovnici grkog grada Phocaeae donijeli su Syrah u svoju koloniju u okolici Marseillesa, koja je osnovana oko600. godine prije Krista. Sorta je kasnije stigla u Rhnu koju, inae taj narod nikad nije kolonizirao. Ne postoje dokazi koji bi potkrijepili ovu legendu, no kada bi ona bila istinita, to bi znailo da je Syrah kao sorta u potpunosti nestao iz regije Marseilles a da ondje nije ostavio nikakav trag.

Po drugoj verziji osoba koja je donijela sortu iz iranskog gradairazauRhnubio je kriar Gasparol de Sterinberg, koji je navodno sagradio kapelicu u Hermitagi. ak i prije DNA analize sorte, ova je legenda imala nekoliko slabih toaka. Kao prvo, nije napravljeno nikakvo ampelografsko istraivanje sorte iz iraza. Kao drugo, zabiljeeno je da je vino irazi bilo bijelo to iskljuuje crno groe kao to je Syrah. Niti jedan opis okusa i karaktera vina ne ukazuje na nikakvu slinost s vinima iz rhonskog kraja. Kao tree, vrlo je malo vjerojatno da je jedan kriar iao toliko istono kako bi doao doPerzijebudui da su se kriari fokusirali na Svetu zemlju.

Budui da se ime Shiraz u moderna vremena prvenstveno koristi u Australiji, dok najraniji australski izvori koriste Scyras pretpostavlja se da je ime Shiraz kombinacija imena Syrah i Scyras, te se kao takvo ne moe dovoditi u vezu s drevnim iranskim gradomirazom.

Postoji jo jedna legenda o imenu sorte temeljena na imenu Syrah koja govori da ju je u rhonsko podruje donio rimski car Probus izSirakuzeoko280.godine. Ni ovu legendu nije mogue potkrijepiti vrstim ampelografkim dokazima.

Svojstva sorte[uredi VE|uredi]

Fenoloka svojstva[uredi VE|uredi]

Listsyraha.

Vrcimladicasu uspravni, spljoteni, pauinasto bijeli s karmin-crvenkastim rubovima. Mladica je ljebasta, zelena s tamnijim crvenkastim prugama, pauinasta.Cvijetje dvospolan, te pravilan.

Mladicesyraha.

Odraslilistje srednje velik, okrugao, peterodijelan s dubokim sinusima, ponekad pokoji preklopljen, a sinus peteljke otvoren najee u obliku lire ili slova U. Lice je blistavo zeleno, a nalije svjetlije, rijetko pauinasto sa svjetlijom rebrastom nervaturom, blago crvenkasto nijansiranom. Peteljka lista je duga, tanka, zupci srednji do veliki.

Zreogrozdje srednje velik, cilindrian, najee izduen, kompaktan, do koljenca odrvenjele izduene peteljke. Zrele bobice su okrugle do ovalne, srednje velike do male, izrazito tamnoplavo obojene s obilnom peteljkom. Meso je sono, slatko i uitno.

Grozd80-godinjegtrsasyraha.

Rozgvaje rebrasto uglasta, srednje dugih lanaka, kestenjastocrvenkastih i tamnije nijansiranih koljenaca. Rast je srednje bujnosti, dobar.

Jo neka vana svojstva[uredi VE|uredi]

Syrah je sorta koja najbolje rezultate daje na toplim strukturnimtlima, s dobrim kapacitetom za vodu u uvjetima tople klime.

Oplodnja je redovita. Dozrijeva koncem drugog odnosno ranog treeg razdoblja. Uspjeno se uzgaja pri primjeni niskih i povienih sustava uzgoja uz primjenu kratkog reza. Pri mjeovitom rezu daje loije rezultate glede kakvoe.

Rodnost je osrednja, solidna.

Osjetljivost na biljne bolesti je osrednja, a visoka na grinje. Izrazito je osjetljiva sorta na suu i klorozu.

Srodnost s podlogama je dobra. Preporuuju se otpornije i bujnije podloge, kao to su R 140, 41 B, 333 EM

Tipina je vinska sorta koja daje vina osrednje do visoke kakvoe, to ovisi o okolinskim uvjetima.

Nakuplja 18-25% sladora, s ukupnom kiselou od 6,0 do 8,0 g/l. Daje snana, ekstraktivna, obojena vina prikladna i za kupau.

Syrah u vinogradima diljem svijeta[uredi VE|uredi]

Syrah se danas uzgaja u mnogim vinogradarsko-vinarskim zemljama diljem svijeta. Ukupna povrina koju zauzima Syrah kao sorta groa iznosi oko 776 900 ha. Najvie ga nalazimo u Francuskoj, tonije u sjevernoj dolini Rhne (57% ukupnih svjetskih nasada), zatim u Australiji (oko 33%), te SAD-u, tonije Kaliforniji (oko 6.7%). Ostatak nasada nalazi se u Argentini, ileu, panjolskoj, Italiji, Portugalu, a posljednjih godina i u Hrvatskoj.

Francuska[uredi VE|uredi]

Syrah se u Francuskoj uzgaja u dolini Rhne i to uglavnom u njenom sjevernom dijelu. Vina koja su proizvedena od Syraha su se s vremenom uvelike promijenila, i to prvenstveno zbog malog pomaka lokacije uzgoja, a promijenili su se i okus i kvaliteta.

U sjevernim predjelima Rhne od Syraha se stvaraju izuzetna vina kao to su Hermitage i Cte-Rtie. Syrah je ujedno jedina dozvoljena crvena sorta u sjevernoj dolini Rhne.

Godine 1968. postojalo je svega 2 700 hektara vinograda Syraha u Francuskoj i to ponajprije u sjevernom dijelu doline Rhone koja u to vrijeme nije uivala pretjeranu panju u svijetu vina. Nakon to su vinski notari 1970. godine "otkrili sjevernu dolinu Rhone, povrine pod Syrahom poele su se poveavati. Ovaj je trend dobio svoj polet tek 80-ih i 90-ih godina 20. stoljea, kada je utjecajni ameriki vinski kritiar Robert M. Parker Jr., poeo proizvoaima dijeliti bodove za vina proizvedena u Rhni. Za savreno vino vinari bi dobili 100 bodova. Popularnost australskog Shiraza je takoer odigrala veliku ulogu pri izvozu francuskog Syraha na trite. Godine 1988. Francuska je imala 27 000 hektara zemlje prekrivene nasadima Syraha, a 1999. ta se brojka popela do 50 700 hektara. Danas se u Francuskoj pod nasadima Syraha nalazi oko 67 500 hektara, ime je Syrah zauzeo peto mjesto na ljestvici najuzgajanijih sorata u Francuskoj.

Danas se Syrahova vina proizvedena u sjevernoj dolini Rhone mogu staviti u rang s najboljim vinima iz Bordeauxa i Burgundije. Razvoj i prepoznatljivost neizbjeno omoguuju proizvoaima podizanje cijene, no ono najbolje u prolosti je bilo podcijenjeno. To su vina iste strukture i sposobnosti dozrijevenja kao i clareti na bazi caberneta (zapravo jo energinije grae) i njihovi okusi ne podsjeaju na druga vina u Francuskoj.

Od drugih vina kontroliranog podrijetla sorte Syrah iz sjeverne Rhone, Hermitage je tradicionalno najvei i najmesnatiji. Iako vrste konstrukcije, tim vinima ne nedostaje elegancije i otmjenosti, a voni okus moe biti iznenaujue blai od norme vie jagode nego borovnice. Chave je dobar proizvoa, dok je Hermitage proizvoaa La Chapelle iz Jabouleta, ija loza raste uz cijelu Rhnu, guste teksture i posebno tamne boje.

Cte-Rtie je appellation koji je izazvao puno iznenaenja proteklih godina. Tri vrhunska vina Guigala iz samo jednog vinograda: La Mouline, La Landonne i La Turque. Ova su vina halucinogeno koncentrirani izrazi istog Syraha koji se prodaje po vrtoglavo visokim cijenama. No, postoje i drugi proizvoai kao to su Jamet, Delas i Vidal-Fleury koji uvelike pridonose ugledu ove regije.

St-Joseph proizvodi neto laka vina s prodorno zrelim voem u dobrim godinama, dok je ime s donjeg dijela ljestvice Crozes-Hermitage vrijedan pokuaj uvoenja u okuse Syraha iz Rhne. Postoji i iznimka, a to je Crozes uzgajivaa po imenu Graillot, ija su vina zagasito crna i jaka poput nekih Hermitagea.

I na kraju jo jedno ime iz sjeverne Rhne, Cornas njegov je Syrah lako prepoznatljiv. Ta su vina esto prilino otra bez blagodati mladog voa ili jednostavno mogu imati okus sliniji mijeanim vinima iz podruja neto junije od Chteua-Neuf-du-Pape. To znai da su Colombo, Clape i Voge tri bolja proizvoaa koji proizvode nekoliko uzbudljivih Syraha u Cornasu.

U junoj Rhne, i dalje prema Languedocu, Syrah se mijea s mnogim drugim crnim sortama groa, od kojih je najvanija Grenache. U tim vinima Syrah ne mora biti pojedinano prepoznatljiv ako proizvoa nije dodao posebno velik postotak Syraha.

Dok prethodni dijelovi sjeverne doline Rhne nisu bili u potpunosti iskoriteni za uzgoj Syraha, veu ekpanziju je doivio juni dio Rhne koji je povrinski bio puno vei od sjevera. Dok je juni dio proizvodio nekoliko vina iji je glavni sastojak bio iskljuivo Syrah, udio Syraha u ostalim vinima u istoj regiji tek je bio u usponu. Languedoc-Roussillon je upotrebljavao Syrah kako bi proizveo vino slino onom u junom dijelu Rhne s Greanchom i australskim Cabernet Sauvignonom.

Australija[uredi VE|uredi]

Syrah je 1832. godine u Australiju donio James Busby, imigrant koji je sa sobom iz Europe ponio sadnice upravo ove sorte. Od tad pa sve do danas, sortu koju u Europi nazivamo Syrah, u Australiji nazivaju Shiraz (engl.Shiraz). Danas je Shiraz najpopularnije crno groe u Australiji, no nije oduvijek nosio taj epitet. Godine 1970. bijela su vina bila toliko popularna da su uzgajivai upali iz zemlje crne sorte kao to su bili Shiraz i Grenache, kako bi zasadili neku od brojnih bijelih sorata. Posljednjih 20-tak godina australski Shiraz znaajno utjee na proizvodnju vina svjetske klase.

Shiraz je najee sorta koja se najvie sadi u Australiji koja ujedno ima drugi po veliini nasad Shiraza u svijetu poslije Francuske. U sezoni 2005-2006., Australija je imala 41 115 hektara vinograda zasaenih Shirazom od kojih je 39 087 hektara bilo dovoljno staro da bi dalo kvalitetan urod. Ti su trsovi nosili 422 430 tona groa.

U svom svakodnevnom izdanju Shiraz je prilino jeftina vrsta vina s prenaglaenim okusom hrasta tako da karamelasta slatkoa koja ostaje u ustima moe brzo dosaditi. No, postoje proizvoai koji o Shirazu stvaraju ljepu sliku.

U toplijim krajevima zemlje, kao to su doline Hunter i Barossa, upravo je Shiraz najgue, najraskonije vino vonog okusa od svih australskih crnih vina.Charles MeltoniSt. Hellet Old Block Shiraz(tako nazvan jer je napravljen od groa s osobito cijenjenih parcela) znakoviti su predstavnici stila Barossa. Rothbury nudi krtiju, no jo uvijek prilino jaku varijantu Hunter Valley. Openito govorei, u junoj regiji Australije proizvode se jaka vina s 13.5 do 16% alkohola. U toplijem sjeveroistonom kutku Victorije, Goulburn Valley je postojbina osobito koncentriranog Shiraza, ponajprije iz Chateau Tahbilka.

Crvena zemlja u Coonawarri je odlian rasadnik za Shiraz kao i za Cabernet Sauvignon. Na tom podruju uspjeno i u velikim koliinama Penfold uzgaja svoje crne sorte. Njegov Grange jedan je od najvelianstvenijih australskih Shiraza. Ovo je vino 1951. godine prvi put proizveo Max Schubert, te ujedno dokazao da je okus bolji to je groe starije.

Ova je zemlja pogodna i za blaga aromatina vina na bazi Shiraza, te za Wynnsove pristupane proizvode vonog okusa koji ne upotrebljava sivi hrast. Zajendo s Penfoldovim Grangeom, jednim od najvelianstvenijih australskih Shiraza, ide i vinarija Hill of Grace u Barossi. Ovdje posaeni trsovi stari su vie od stotinu godina i od njih se dobiva mala koliina izvrsnog sonog, rezonantnog i kompleksnog vina koje traje godinama.

Hladnije regije Zapadne Australije, npr. regija Margaret River, proizvode Shiraz s marginalno malo alkohola u sebi, slino kao francuska vina.

Nedavno su Shirazovi proizvoai poeli dodavati 4% Viognera kako bi dodali note marelice. Kako je dodan samo mali postotak nove note butelja vina nije se morala etiketirati drugim imenom. No danas, odnosno u posljednjih pet godina postalo je moderno da se vina kojima je dodana aroma marelica etiketiraju kao Viogner vina.

Junoafrika Republika[uredi VE|.wikipedia.org/w/index.php?title=Syrah&action=edit&section=10" \o "Uredi odlomak Junoafrika Republika" uredi]

Kao i u Australiji, i u Junoj Africi je bilo potrebno dosta vremena kako bi se uzgajivai uvjerili da je Syrah, odnosno Shiraz, sorta groa koju treba shvatiti ozbiljno. Tako su proizvoai u Capeu (najvanijoj vinogradarsko-vinarskoj regiji u JAR-u), nadahnuti uspjehom postignutim u drugim krajevima, poeli podizati impresivne vinograde Syraha. Tako je Syrah danas jedna od najzastupljenijih sorata u Junoj Africi. Syrah se kao sorta kojoj odgovaraju sparni klimatski uvjeti kakvi vladaju u veini junoafrikih regija, ubrzo uspjeno prilagodio i dao zadovoljavajue rezultate.

Hartenberg u Stellenboschu i Fairview u Paarlu samo su dva uspjenija proizvoaa Syraha.

Sjedinjene Amerike Drave[uredi VE|&action=edit&section=11" \o "Uredi odlomak Sjedinjene Amerike Drave" uredi]

Ako je vjerovati povijesnim navodima Charlesa Sullivana, prvi okoti Syraha na podruje Kalifornije doneseni su 80-tih godina 19. stoljea. No, era Syraha kakvog danas poznajemo u Kaliforniji zapoela je gotovo cijelo stoljee kasnije, tonije, sredinom 70-tih godina 20. stoljea.. Tada se njegovim uzgojem poela baviti grupa vinogradara koji su se nazvali Rhnskim renderima. Godine 1985. u Kaliforniji je bilo oko 400 ha nasada Syraha, 1997. oko 8 000 ha, a tri godine kasnije ta je povrina iznosila oko 28 800 ha. Danas se pod Syrahom nalazi oko 52 060 ha.

Veina okota Syraha u Sjedinjenim Amerikim Dravama danas, zasaena je u Kaliforniji. No, velik broj trsova ove sorte nalazi se i u saveznoj dravi Washington kamo je uveden 1985. godine od strane Woodinville, Washington Columbia Winery. Iako je posljednjih godina sve poznatiji, Syrah se nije ustalio kao osobito vana sorta. Naime, zbog drugaijeg terriora u odnosu na sjevernu Rhnu, Syrah je u Kaliforniji promijenio svoju strukturnu komponentu. Tako se u dosadanjim pokuajima uspjelo stvoriti vino francuske razine kiselosti i pamtljivo aromatinog vonog okusa. No, nije postignut onaj stupanj ekstrakta kao kod najuspjenijih Hermitagea i Cte-Rtiea. Dvije su vinarije u tome do sada uspjele: Qep u Santa Barbari i Joseph Phelps u Napa Valley.

Vano je napomenuti i kako se u toplim krajevima, ako to je Napa, vino mijea s ostalim rhnskim brandovima. Nasuprot tome, brdovita podruja pokuavaju proizvesti vina koja bi mogla ovisiti o samima sebi, to bi znailo da se ne bi mijeala s drugim sortama.

Argentina[uredi VE|uredi]

Argentina je jedna od vodeih vinogradarsko-vinarskih zemalja svijeta. Vinova se loza uzgaja u mnogim njenim regijama u kojima vladaju gotovo idealni uvjeti za njezin uzgoj. Pustinjska klima koja onemoguuje razvoj bolesti, obilje vode koja dolazi s Anda, te kombinacija vruih i sunanih dana s hladnim noima pravi su raj za mnoge sorte koje ovdje ostvaruju sav svoj potencijal. Najvea vinogradarsko-vinarska regija je Srednja zapadna regija u kojoj se nalazi oko 75% ukupne povrine argentinskih vinograda. U ovoj regiji kao vrlo zastupljenu sortu, pored Malbeca, Cabernet Sauvignona i Chardonnaya, moemo nai i Syrah.

Kao i u mnogim drugim zemljama, i u Argentini je bilo potrebno vrijeme kako bi se shvatila prava vrijednost i potencijal Syraha. Tako je povrina vinograda na kojoj je bio zasaen Syrah 1990.godine iznosila oko 1000 hektara. Petnaest godina kasnije ta se povrina poveala na oko 2 500 hektara.

Syrah se u Argentini esto mijea s drugom crnom sortom, Malbec kako bi se dobilo vino po uzoru na australski Cabernet-Shiraz.

ile[Uredi odlomak ile" uredi VE|uredi]

Kao i u mnogim drugim zemljama, tako i u ileu, povrine vinograda zasaenih Syrahom se poveavaju. Godine 2005. Syrahom je bilo zasaeno oko 2 500 hektara vinograda.

Hrvatska[uredi VE|uredi]

Syrah je crna vinska sorta koja je na nae prostore inrtoducirana 1971. godine iz Francuske, u prvom redu zbog dobre rodnosti, ali i zbog kvalitete vina koja se dobiju preradom njenog groa (jaka obojenost, ugodna aroma, visok sadraj ekstrakta), zbog ega se upotrebljava za sljubljivanje s vinima kojima ova svojstva nedostaju. Najvie se uzgaja u zadarskom vinogorju i na lokaciji Nadin, gdje ga je uz Grenache, Carignan, Ugni blanc, Cincaulet i neke druge sorte po prvi puta uveo dr. Nevenko Fazini zajedno sa suradnicima. Otuda se polako, ali sigurno iri i po ostalim vinogorjima. Osim u Primorskoj regiji, uzgaja se i na kontinentu, no ondje ne zauzima znaajne povrine kao ni bitnu ulogu u proizvodnji vina.

Syrah se nalazi na listi preporuenih sorata za regije:Slavonija,Istra,Hrvatsko primorje,Sjeverna DalmacijaiZagora.

Godine 2005. na podruju Korlata nedalekoBenkovcapodignut jevinogradpovrine oko 100 hektara. Na toj je povrini zasaeno 539.000 trsova loze, najvie Syraha, potom Cabernet Sauvignona i Merlota. Ovo je ujedno najvei vinograd na podruju Hrvatske sa Syrahom kao vodeom sortom. Tvrta Badel 1862 koja je podignula ovaj impresivni vinograd na podruju kojim su vladali kamen i neprohodna makija uz dodatak nadmorske visine od 300m, planira daljnje proirenje koje bi obuhvaalo dodatnih 200 hektara. Vina iz ovog vinograda ponajprije su namijenjena hrvatskom tritu na koje vina navedenih triju sorti dospijevaju preteno iz uvoza.

Vina[uredi VE|uredi]

Syrah ili Shiraz na etiketama vina[uredi VE|uredi]

Syrahova vina podrijetlom iz Francuske najee se nazivaju prema regijama iz kojih potjeu, te na etiketi nose oznaku AOC (kratica od Appellation d'Origine Contrle) kao dokaz o kontroliranom podrijetlu koje jami kvalitetu proizvodnje i samog vina. AOC oznake smiju nositi samo vina Cte-Rtie, Cornas i Hermitage. Ime Shiraz u pravilu rabe proizvoai u Australiji, dok e se naziv Syrah nai na europskim vinima koja se proizvode od ove sorte. Uz samo ime vina veu se i njihove mirisne i okusne karakteristike. Tako je primjerice Syrah sinonim za klasina vina sjeverne doline Rhne, s okusom tanina, elegantna, s velikom koliinom vonih nota. Dok je Shiraz u drugu ruku, tipian za australsku proizvodnju; sadri vie vone note, vei postotak alkohola, manje oitog tanina u okusu, vrlo je ukusno i dok je jo mlado vino, te iznimno slatko. No naravno, ovo nisu pisana pravila za razlikovanje ovih vina.

Okus i miris[uredi VE|uredi]

Vina proizvedena od Syraha obino su vrlo aromatizirana s izraenom punoom okusa. Raznolikost mirisnih nota i okusa ovisi o podneblju u kojim se Syrah uzgajao, kao i o tehnikama koje je vinogradar primjenjivao prilikom uzgoja. Aroma Syraha moe ukljuivati bilo koje grimizno voe: borovnice, crni ribiz, vinje, damake ljive, ljive. Aroma svjee mljevenog papra posebno je karakteristina za Syrah u sjevernoj Rhni. Ovisno o aromi esto varira i boja vina, obino od iznimno tamnog do crvenog vina. Egzotini okusi mogu ukljuivati sladi, umbir, tamnu okoladu, esto i cvjetni prizvuk poput ljubiica. Dominantni okus metvice karakteristian je za dijelove june Australije. S vremenom se te arome postupno lagano izgube, zapravo nadopune se vrijeskom kao tercijarnonom notom. Sekundarni miris i aroma povezani su s jo nekoliko asocijacija ija aroma ima terroir vina. Zrela vina mogu preuzeti neto nalik okusu divljai starog Pinot noira.

Syrah se moe upotrijebiti i za proizvodnju jedne vrste slatkog, demastog vina s okusom hrasta koje moe uvjerene pilce bijelih vina primamiti da ponekad popiju crno vino.

Syrahova temperatura posluivanja je 18oC. To je ujedno i preporuena temperatura pri konzumiranju ili serviranju ovih vina jer tada u potpunosti do izraaja dolaze njihova aroma i okus.

Vina dobivena od Syraha najbilje odgovaraju uz jela s rotilja, bifteke, divlja, suhomesnate proizvode (npr. kobasice od divljai), plavu ribu, mekane sireve...

Hermitage[uredi VE|uredi]

Hermitage je francusko vino kontroliranog podrijetla (Appellation d'Origine Contrle = AOC) iz poznete vinske regije sjeverna Rhna. Pod ovim se nazivom najee krije crno vino proizvedeno od vinske sorte Syrah. Hermitage moe biti i bijelo vino dobiveno od sorata Roussane i Marsanne, no ono je mnogo manje zastupljeno od crnog.

Prema legendi, vraajui se ranjen kui iz kriarskog rata 1224, vitez Gaspard de Strimberg dobio je dozvolu francuske kraljice da izgradi utoite u kojem e se oporaviti i kasnije ivjeti kao pustinjak. Na vrhu brijega Hermitage i danas stoji kapela posveena Sv. Chritopheru. Louis XIII zaljubio se u ovo vino nakon to su ga njime ponudili tijekom njegovog posjeta ovoj regiji 1642. Louis XIV darovao je engleskom kralju Charlesu II oko 200 sanduka s najfinijim francuskim vinima meu kojima su se nalazila i vina iz pokrajina Hermitage, Champagne i Burgundy. U 19. su se stoljeu vina iz Bordeauxa esto mijeala s vinima iz pokrajine Hermitage ili jednostavnije samo hermitagom. Tako su podizali kvalitetu svojih vina i postizali vie cijene. Status AOC ovo je vino dobilo je 1937.

Da bi vino moglo nositi naziv hermitag, groe od kojeg se dobije mora biti uzgojeno u okolici grada Tain l'Hermitage. Vinogradi se nalaze na jugozapadnoj strani breuljka obasjanog popodnevnim suncem i podijenjeni su u brojne manje vinograde. Na zapadu se nalazi Les Bessards, na vrhu breuljka L'Hermite i "La Chapell, na istoku Bessards, Le Mal, Les Greffieux i Murets. Ukupna povrina vinograda iznosi oko 1 380 ha, a godinje se proizvede oko 730 000 boca, uglavnom crnog vina.

Hermitage se primarno proizvodi od Syraha. Uglavnom se rabi iskljuivo Syrah, ali appellation doputai dodavanje i do 15% bijelih sorti Marsanne i Roussanne. Hermitage dobiven od Syraha naginje ka okusu zemlje s aromom koe, borovnice, zemlje i kakaa ili kave. Zbog velike koliine tanina pogodan je za dugo uvanje, due nego to je to sluaj kod amerikog ili australskog Syraha. esto ga se uva i do 40 godina.

Cornas[uredi VE|uredi]

Cornas je francusko vino kontroliranog podrijetla iz podruja sjeverne Rhne i to njezinog dijela koji se nalazi juno od Lyona. To je jedan od najmanjih appellationa u dolini Rhne i proizvodi jedino Syrahova crna vina.

Ime Cornas je keltskog podrijetla, a u prijevodu znai gorua zemlja. Prvi pisani izvori koji spominju vino u ovoj regiji datiraju iz 885. godine. Louis XV i kardinal Richelieu bili su poklonici ovog vina. Cornas je postao slubeni appellation 1938. godine, iako je u stvarnosti to postao tek 1950. kada su prvi lokalni proizvoai poeli s proizvodnjom i boteljiranjem ovog vina. Regija Cornas, kao i ostatak sjeverne Rhne ima kontinentalnu klimu. No, za razliku od nekih drugih appellationan sjeverne Rhne, Cornas je veinom zatien od hladnog vjetra lemistralkoji moe puhati sve do proljea. Vinogradi su smjeteni sjeverno od Valence na relativno malom podruju strmih padina koje su okrenute na istok, jugoistok, jug. Vinogradi se nalaze izmeu 100 i 400 m nadmorske visine. U sjevernom dijelu, posebno u blizini Les Chaillot, tlo sadri kredu, ali je uglavnom pjeskovito i kamenito karakteristine crveno-smee boje.

Kao u veini regija sjeverne Rhne, tako se i u Cornasu uglavnom proizvode crna vina od sorte Syrah. No, postoji i jedna razlika izmeu izmeu Cornasa i ostalih regija sjeverne Rhne. U Cornasu se proizvode iskljuivo crna vina za koja se upotrebljava iskljuivo Syrah. Ako vinar eli da njegovo vino nosi oznaku AOC u regiji Cornas, ono mora biti proizvedeno od 100% Syraha. Vinogradarima je doputeno uzgajanje drugih sorata, ali vina proizvedena od njih ne mogu nositi ime Cornas AOC i kao takva postiu niu cijenu. Nekolicina proizvoaa jo uvijek primjenjuje tradicionalnu metodu koja zahtijeva da vino sazrijeva u bavama i bocama 6 do 7 godina prije nego doe na trite. Zbog ovako zahtjevnog i dugotrajnog procesa dobivanja vina u regiji Cornas, ona postiu veu cijenu nego to je to sluaj u susjednim pokrajinama Cte-Rtie i Hermitage.

Kao i kod veine Syrahovih vina, tako i kod Cornasa nailazimo na odreenu paprenost koja moe varirati u intenzitetu od blage naznake ljutog okusa u stranjem dijelu grla do vjernog i neizbjenog mirisa svjee mljevenog crnog papra, kao da ga je vinar prije flairanja malo popaprio.

Cte-Rtie[uredi VE|uredi]

Cte-Rtie je francusko vino kontroliranog podrijetla iz podruja sjeverne Rhne. Vinogradi su smjeteni u okolici grada Ampuis juno od Vienne. Vinogradi su jedinstveni zbog njihovog nagiba i suhozida. Cte-Rtie u prijevodu moe znaiti uarena padina ili gorua obala. To se odnosi na velik broj sunanih sati koji obasjavaju ovu padinu. Tu se proizvode crna vina nainjena od Syraha s dodatkom do 20% Viogniera, bijele sorte koja se dodaje zbog arome. Prema pravilima appellationa, Syrah i Viognier fermentaciju moraju proi istovremeno - proces poznat pod imenom kofermentacija. Vina Cte-Rtie izlau nas gotovo paradoksalnoj kombinaciji arome mesa (ukljuujui i slaninu) i cvjetne arome. ak i Cte-Rtie nainjen od 100% Syraha moe mirisati na cvijee.

Najraniji zapisi o vinogradarstvu u ovoj regiji datiraju iz 2.st. prije Krista, kada su Rimljani naili na plemena Allobroges iji je teritorij obuhvaao prostor oko Vienne. Iako vinogradarstvo i vinarstvo imaju dugu povijest u ovoj regiji, Cte-Rtie nije dobio zaslueno priznanje sve do 18.st. kada je Perisian poeo otkrivati vina Beaujolaisa i Rhne. Otprilike u isto vrijeme, Britanci otkrivaju vina iz trgovakih zapisa Johna Herveya, grofa od Bristola. Ti su zapisi ujedno i najstariji engleski dokumenti u kojima se spominje vino Cte-Rtie. Iz tih zapisa doznajemo i kako se Cte-Rtie vino nije prevozilo u bavama ili vinskim bocama, ve u posudama nalik na amfore zapremnine 76 litara.

Cte-Rtie ima kontinentalnu klimu koja se uvelike razlikuje od mediteranske klime june Rhne. Zime su vlane, s karakteristinim hladnim vjetrom lemistralkoji moe potrajati do kasnog proljea. Tijekom kasnog proljea i rane jeseni, nad vinograde moe lei magla i tako oteati oplodnju i zriobu groa.

Syrah i Viognier su dvije glavne sorte Cte-Rtiea. Iako su mnoga vina u regiji napravljena od 100% Syraha, doputeno je u njih dodati do 20% Viogniera. Veina vina sadri u sebi 5% Viogniera.

Prema legendi, Cte-Rtie ima dvije podregije Cte Blonde i Cte Brune, nazvane po plavoj i smeoj kosi dviju keri lokalnog lorda, koje su osim razliite boje kose imale i potpuno razliite osobnosti. Slino kao lordove keri, i vina iz ovih dviju podregija imaju razliite osobnosti. Vina iz Cte Blonde su esto balansiranija, elegantnija i pogodnija za ranije konzumiranje. Vina iz Cte Brune imaju vie tanina, puniju boju, te kao takva moraju due odstajati u boci prije konzumacije. Tradicionalno, veina vina iz Cte-Rtie su mjeavina vina obiju podregija, te sadre kvalitete obaju vina. Neki od najprestinijih vinograda regije Cte-Rtie su La Chatillone, La Chevalire, La Garde, La Landonne, La Mouline, La Turque. Vina su uglavnom spremna za konzumiranje nakon 5 do 6 godina, iako izuzetnim primjercima moe biti potrebno i 10 do 15 godina za dozrijevanje. Neka vina imaju potencijal starenja i do 20 godina. Zanimljiv je podatak kao je upravo ova regija meu prvima poela upotrebljavati hrastove bave za starenje vina.

Najprepoznatljivija osobina svih vina iz Cte-Rtie je aroma. Mirisne note ovih vina esto ukljuuju zelene masline, ribiz i ljubiice, pa ak i slanine. Ostali okusi koje povezujemo s vinima Cte-Rtie su bijeli papar, borovnice, ljive i koa. Vinogradi ove regije su u prosjeku stari 40 godina, dok su neki stari i 100 godina. U takvim se vinogradima dobivaju mali urodi velike koncentracije eera.Veina vinograda u kojima se uzgaja loza koja e dati grode za vina Cte-Rtie se nalazi na padinama od oko 60o.

Chteauneuf-du-Pape[uredi VE|uredi]

Chteauneuf-du-Pape postoji kao crno i kao bijelo vino, iako su u veini crna vina. Ros vina ne smiju se nazivati Chteauneuf-du-Pape. Ova vina spremaju se u izrazito tamne boce.

Kod proizvodnje Chteauneuf-du-Pape vina postoji pravilo da se mjea 13 razliitih sorata groa. Dvije sorte groa, Grenache i Picpoul mogu se upotrebljavati i u svojim tamnim i svijetlijim verzijama. Doputene crne sorte su: Grenache Noir, Syrah, Mourvdre, Picpoul Noir, Terret Noir, Counoise, Muscardin, Vaccarse i Cinsaut. Od bijelih su sorata doputeni: Grenache Blanc, Picpoul Blanc, Picardan, Clairette, Roussanne and Bourboulenc.

Sa 72% povrine vinograda u 2004. Grenache noir je bio dominantna sorta na tom podruju. Pratili su ga Syrah s 10,5% i Mourvdre sa 7%, povrine vinograda. Ove su se dvije sorte razvile tek u posljednjem desetljeu.

Kod mnogih crvenih vina Chteauneuf-du-Pape, Grenache noir je najea mjeavina, iako neki proizvoai rabe veu koliinu Mourvdre. Grenache proizvodi slatka vona vina koja sadre gotovo pekmezast okus kada odstoje. Syrah se mjea kada elimo dodati boju i zain, odnosno okus vinu, dok Mourvdre moe pridonijeti samo eleganciji i strukturi vina.

Chteauneuf-du-Pape crvena vina obino su opisivana kao zemaljska vina sa krtim okusom koja imaju okus katrana ili koe. Mlada su vina bogata aromom tanina, dok u kasnijoj dobi dominiraju svojom bogatom strukturom i okusom. Ova vina preteno sadre okus suhih itarica to je karakteristino za vina Provence pod nazivom garrigue, a sadre okus crvenog voa kao to je na primjer malina.

Penfolds Grange[uredi VE|uredi]

Penfolds Grange (od 1989 Penfolds Grange Hermitage) je australsko vino nainjeno od Syraha/Shiraz i malog udijela Cabenet Sauvignona. Ovo se vino smatra najboljim australskim vinom koje mnogi kolekcionari imaju u svojim zabirkama. Termin Hermitage, inae ime francuskog vina kontroliranog podrijetla, se u Australiji rabio kao sinonim za Syrah, odnosno Shiraz. Godine 1953. napravljene su dvije verzije Penfolds Grangea. Jedna je imala 87% Syraha i 13% Cabernet Sauvignona, dok je druga imala 90% Syraha i 10% Cabernet Sauvignona.

Prvi Penfolds Grange napravio je na eksperimentalnoj bazi vinar Max Schubert 1951. godine, inae tadanji zaposlenik Penfolds vinarije. Od tada do danas Penfolds Grange se razvio u vrhunsko vino koje je potvrdu svoje kvalitete dobilo i na brojnim natjecanjima vinara.

Za razliku od veine skupih kultnih vina Starog svijeta koja se proizvode u jednom vinogradu ili maloj parceli, Grange se proizvodi od groa koje se uzgaja na irokom podruju. To znai da e se precizan sastav vina mijenjati iz godine u godinu, to zahtjeva veu strunost i umijee vinara kako bi se svake godine proizvelo ujednaeno vino jednake kvalitete, nego to je to sluaj kod vinara koji svake godine uzgajaju istu sortu na istoj parceli. Koliina proizvedenog Penfolds Grangea varira iz godine u godinu, a podatak o koliini strogo je uvana tajna. Unato velikim oscilacijama u okusu i aromi vina izazvanoj razliitim uvjetima uzgoja na pojedinim parcelama, mnogi vjeruju kako postoji prepoznatljiv i stabilan Penfolds Grange stil.

Kao australska ikona, Grange predstavlja beskompromisnu tradiciju vinarstava. Grange je izbjegao moderne trendove u vinarstvu, ostajui tako vjeran svojim korijenima koji seu jo u doba Maxa Schuberta, tvorca ovog vina.

Penfolds Grange je vino izvanrednih dimenzija i snage. Bogate teksture, intenzivno koncentrirano i zainjeno vonom slatkoim, ova vina, neovisno o godini, moraju proi srednje do dugo vrijeme odleavanja. Nakon procesa odleavanja dobiju se izrazito kompleksna, opinjavajua vina koja zavode sva naa osjetila.

Penfolds Grange je standard kvalitete po kojem se mjere sva ostala australska crna vina.

Genos 03[uredi VE|uredi]

Syrah kontinentalne hrvatske odie novim i drugaijim doivljajima. Nikako ne odstupa od karakteristika svoje sorte. Rubinsko crvene, pune boje koja je vrlo iskrena. Lijepo se prua po tijelu ae ime pokazuje svoju punou i snagu. Dugotrajnih i izraenih aroma. Vono i bogato kupinom, crnim groicama i ljivom. Fine kakvoe. Kada osjetimo njegovu ivost postaje toplo, uravnoteeno i trajno. Zrelo za konzumiranje pogotovo uz mesne delicije novogodinjeg stola.