riccardo zandonai francesca da rimini - lisinski.hr · foto: metropolitan opera radnja se događa u...

20
FRANCESCA DA RIMINI Subota, 16. ožujka 2013., 17 sati Riccardo Zandonai

Upload: lymien

Post on 08-Oct-2018

225 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

Page 1: Riccardo Zandonai FRANCESCA DA RIMINI - lisinski.hr · Foto: Metropolitan opera Radnja se događa u Ravenni i Riminiju oko 1285. godine. Siede la terra, dove nata fui, ... Budua drama

FRANCESCA DA RIMINISubota, 16. ožujka 2013., 17 sati

Riccardo Zandonai

Page 2: Riccardo Zandonai FRANCESCA DA RIMINI - lisinski.hr · Foto: Metropolitan opera Radnja se događa u Ravenni i Riminiju oko 1285. godine. Siede la terra, dove nata fui, ... Budua drama

Foto

: Met

rop

olit

an o

per

a

Page 3: Riccardo Zandonai FRANCESCA DA RIMINI - lisinski.hr · Foto: Metropolitan opera Radnja se događa u Ravenni i Riminiju oko 1285. godine. Siede la terra, dove nata fui, ... Budua drama

Subota, 16. ožujka 2013., 17 sati

Riccardo Zandonai

FRANCESCA DA RIMINI

THE HD BRODCASTS ARE SUPPORTED BY

THE MET: LIVE IN HD SERIES IS MADE POSSIBLE BY A GENEROUS GRANT FROM ITS FOUNDING SPONZOR

Neubauer Family Foundation

GLOBAL CORPORATE SPONSORSHIP OF THE MET LIVE IN HD IS PROVIDED BY

Page 4: Riccardo Zandonai FRANCESCA DA RIMINI - lisinski.hr · Foto: Metropolitan opera Radnja se događa u Ravenni i Riminiju oko 1285. godine. Siede la terra, dove nata fui, ... Budua drama

FRANCESCA DA RIMINI Eva-Maria WestbroekPAOLO Marcello GiordaniGIANCIOTTO Mark DelavanMALATESTINO Robert BrubakerBIANCOFIORE Caitlin LynchSAMARITANA Dina KuznetsovaSMARAGDI Ginger Costa-JacksonSOLISTI, ZBOR I ORKESTAR METROPOLITANA

ZBOROVOĐA Donald Palumbo

DIRIGENT Marco Armiliato

REDATELJ Piero Faggioni

SCENOGRAF Ezio Frigerio

KOSTIMOGRAFKINJA Franca Squarciapino

OBLIKOVATELJ RASVJETE Gil Wechsler

KOREOGRAF Donald Mahler

Praizvedba: Torino, Teatro Regio, 19. veljače 1914.

Prva izvedba u Metropolitanu: 22. prosinca 1916.

Premijera ove produkcije: 9. ožujka 1984.

SUBOTA, 16. OŽUJKA 2013.

POČETAK U 17 SATI.

Riccardo Zandonai

FRANCESCA DA RIMINI

Opera u �etiri �ina

Libreto: Tito Ricordi prema istoimenoj tragediji

Gabrielea D’Annunzija

Stanke nakon prvoga, drugoga i trećega čina.Svršetak oko 21 sat.Tekst: talijanski.Titlovi: engleski.

Page 5: Riccardo Zandonai FRANCESCA DA RIMINI - lisinski.hr · Foto: Metropolitan opera Radnja se događa u Ravenni i Riminiju oko 1285. godine. Siede la terra, dove nata fui, ... Budua drama

Foto

: Met

rop

olit

an o

per

aRadnja se događa u Ravenni i Riminiju oko 1285. godine.

Siede la terra, dove nata fui, Su la marina, dove ‘l Pò discendePer aver pace co’ seguaci sui.

Amor, ch’ al cor gentil ratto s’ apprende,Prese costui della bella personaChe mi fu tolta, e ‘l modo ancor m’ offende.

Amor, ch’ a nullo amato amar perdona,Mi prese del costui piacer sì forte,Che, come vedi, ancor non m’ abbandona.

Amor condusse noi ad una morte:Caina attende, chi ‘n vita ci spense.

La Divina commedia, Dell’ InfernoCanto V.

U primorskom me gradu rodi mati,gdje slazi Pad i počinku se nadas pritoka družbom, što ga putem prati.

Ljubav, što brzo nježna srca svlada,zanese ovog, da mi draži želi,otete tako, da još srce strada.

Ljubav, što ljubit ljubljenome veli,zanese mene svim, što njega krasi,i još joj, eto, čari nisu sveli.

Ljubav nam žiće istom smrću zgasi;naš će ubica pasti u Kainu.

Božanstvena komedija, PakaoPjevanje V.

Preveo: Mihovil Kombol

Page 6: Riccardo Zandonai FRANCESCA DA RIMINI - lisinski.hr · Foto: Metropolitan opera Radnja se događa u Ravenni i Riminiju oko 1285. godine. Siede la terra, dove nata fui, ... Budua drama

6 · Metropolitan u Lisinskom: Sezona 2012./2013.

Foto

: Met

rop

olit

an o

per

a

Francesca da Rimini (ili da Polenta) (1255-1285) k�i je Guida da Polente koji je nakon duljeg ratovanja s obitelji Malatesta sklopio s njom mir. U želji da zape�ati mir, Guido Minore da Polenta htio je udati k�er za najstarijeg sina Malateste da Verucchija, gospodara od Riminija, Giovannija, koji je bio hrom pa su ga zvali “Lo Sciancato“ Šepavac, Hromi - ili Gianciotto. Bio je hrom, ali i hrabar ratnik, kao uostalom i dva njegova brata, Paolo il Bello i Malatestino dall’cchio - Paolo Lijepi i Malatestino Jednooki. U strahu da se Francesca ne bi htjela udati za Gianciotta, poslužio se varkom i predstavio joj kao prosca Paola. U tome je sudjelovao i njezin brat.

PRVI �INNa dvoru Francescina oca Guida Minore da Polente u Ravenni normalno te�e isprazan život u koji stanovitu novinu unosi dolazak

lakrdijaša s kojim se zabavljaju besposlene dame. Veselo raspoloženje prekida Francescin brat Ostasio. Bez imalo ljubavi prema sestri, u suradnji s notarom, ser Toldom Berardengom sprema podlu prevaru kako bi je privolio na brak s hromim Gianciottom Malatestom. Budu�a drama ve� se naslu�uje. Prisutna je i stanovita senzualnost u ljubavnoj pjesmi žena, kao i sjeta u Francescinu razgovoru sa sestrom. Sve to kao da otkriva uzroke koji �e završiti tragedijom.Francescom su ovladala nova �uvstva. Osje�a da je sudbina vodi u drugi kraj, daleko od mjesta gdje je provela sretno djetinjstvo. Pred njom je budu�nost puna neizvjesnosti, ali toj se neizvjesnosti dragovoljno prepušta. I kad prvi put vidi Paola, �ovjeka kojega su joj - kako ona misli - namijenili za muža, daje mu bez rije�i crvenu ružu kao zalog svoje ljubavi.Prvi - nijemi - susret donio je prvu ljubav.

Page 7: Riccardo Zandonai FRANCESCA DA RIMINI - lisinski.hr · Foto: Metropolitan opera Radnja se događa u Ravenni i Riminiju oko 1285. godine. Siede la terra, dove nata fui, ... Budua drama

7 · Metropolitan u Lisinskom: Sezona 2012./2013.

DRUGI �INMnogo se toga promijenilo. U drugome �inu opere, koji se doga�a u unutrašnjosti kule utvr�enog dvorca Malatestinih u Riminiju, nalazimo Francescu kao udanu ženu, ali ne za Paola, nego prevarom za njegova brata Gianciotta. Nade se nisu ispunile, snovi su ostali samo snovi. Stvarnost je Gianciotto sa svojim oporim glasom, hromoš�u i odbojnoš�u, i život s njim koji iz dana u dan postaje sve besciljniji. Francesca se pomirila sa sudbinom. Na kuli svojega novog doma promatra borbu gvelfa i gibelina. Odjedanput se pojavljuje Paolo i u trenucima smrtne opasnosti mladi ljudi ne mogu više sakriti svoju ljubav. Francesca oprašta Paolu prevaru kojoj je on nehotice bio uzrokom.

Pobjeda je na strani gvelfa. U op�em veselju, i Gianciotto se mijenja. I kad mu kao pobjedniku Francesca pruža pi�e, i u njega nailazimo na tra�ak topline i iskrene ljubavi prema ženi.Ali kad Francesca taj isti pehar pruža Paolu, u njezinim rije�ima osje�a se sav onaj zatomljeni žar ljubavi koji je prvi put osjetila u svojem dvoru u Ravenni kad je mladom junaku dala ružu. I dok je orkestralni ugo�aj u prvome �inu ozna�avao ra�anje jednog osje�aja, sada Francescina arija odaje duboku i iskrenu strast koju ništa više ne može zatomiti.U me�uvremenu Gianciotto donosi Paolu vijest da je imenovan kapetanom Firence, i on odlazi u taj grad. U borbi je ranjen njihov brat Malatestino. Izgubio je oko pa su ga prozvali Jednooki.

Foto

: Met

rop

olit

an o

per

a

Page 8: Riccardo Zandonai FRANCESCA DA RIMINI - lisinski.hr · Foto: Metropolitan opera Radnja se događa u Ravenni i Riminiju oko 1285. godine. Siede la terra, dove nata fui, ... Budua drama

8 · Metropolitan u Lisinskom: Sezona 2012./2013.

Foto

: Met

rop

olit

an o

per

a

Tre�i �in opere doga�a se u raskošnim Francescinim odajama. Slavi se po�etak prolje�a i svi su veseli. Francesca svojim damama �ita pri�u o Lancelotu i Ginevri. One plešu i pjevaju, ona je nemirna i uzbu�ena. O�ekuje Paola, ali se ujedno i boji njegova dolaska, jer osje�a da ih Malatestino uhodi.

Nemirnom kretnjom sruši lutnju - i predosje�a da �e se nešto loše dogoditi. Robinja Smaragdi javlja joj da se Paolo vratio i dolazi k njoj. Francesca ga pozdravlja jednostavnim rije�ima: Benvenuto, signore, mio cognato (Dobro došli, gospodine, moj djeveru), ali u glazbi ima puno više doga�anja. Osje�aji koji vežu Paola

TRE�I �INNoi leggevamo un giorno per diletto

Di Lancilotto, come amor lo strinse: Soli eravamo, e senza alcun sospetto.

Per più fiate gli occhi ci sospinse Quella lettura, e scolorocci ‘l viso: Ma solo un punto fu quel, che ci vinse.

Quando leggemmo il disiato riso Esser baciato da cotanto amante; Questi, che mai da me non fia diviso,

La bocca mi baciò tutto tremante:Galeotto fu il libro, e chi lo scrisse: Quel giorno più non vi leggemmo avante.

�itasmo jednom, da s’ otmemo �ami,

o Lancelotu, kog je ljubav splela;bez svakog straha bijasmo i sami.

�esto se naša dva pogleda srela,i bljedilo nas uvijek posu živo,al’ nas je samo jedna strana svela.

Kad �itasmo baš, kako je cjelivoljubavnik onaj usta željkovana,ovaj, što zavijek sa mnom se vezivo,

Drš�u� mi dade cjelov sred usana.Svodnik je knjiga i njen pisac bio:ve� ne �itasmo dalje toga dana.

Page 9: Riccardo Zandonai FRANCESCA DA RIMINI - lisinski.hr · Foto: Metropolitan opera Radnja se događa u Ravenni i Riminiju oko 1285. godine. Siede la terra, dove nata fui, ... Budua drama

9 · Metropolitan u Lisinskom: Sezona 2012./2013.

i Francescu posve su jasni, a oni sami svjesni su da ih se ne mogu odre�i. Ona se pokušava svim silama oduprijeti toj ljubavi. Rije�ima Paolo, datemi pace moli ga da joj da mir, ali sama taj mir ne želi i svjesna je da ga ne može biti. U lijepom lirskom ariozu Paolo joj govori o ljubavi, i ona se sjetno sve više predaje �aru. Nastavljaju zajedno �itati pri�u koju je ona po�ela �itati svojim damama. Nekoliko redaka, pogled, prvi poljubac i predaju se ljubavnoj strasti.

�ETVRTI �IN�etvrti �in opere podijeljen je u dvije slike. Prva se doga�a u kamenom predvorju koje vodi u

podzemne tamnice. Tre�i brat, Malatestino, zaljubljen je u Francescu. Spreman je oti�i i tako daleko da otruje njezina muža, svojega brata. Okrutni mladi� ho�e prisiliti Francescu na ljubav, a kad ona to s gnušanjem odbija, prijeti joj da �e odati Gianciottu njezinu grešnu ljubav prema Paolu. Iz podzemlja dopiru krici zato�enika kojega mu�e. Francescu to uznemiruje, razgovor postaje sve mu�niji i naposljetku Malatestino silazi u tamnicu da ubije zato�enika. Francesca je na izmaku snaga. Kad dolazi Gianciotto, potuži mu se na Malatestinovu okrutnost i njegovo ponašanje prema njoj. Francesca je pripremila obrok za muža prije njegova odlaska i on sjeda za trpezu. Grozan krik iz podzemne tamnice potvr�uje da je Malatestino proveo svoju namjeru i odrubio osu�eniku glavu.Grozni mladi� dolazi k bratu, u jednoj mu je ruci baklja, u drugoj osu�enikova glava. Taj stravi�ni prizor unosi nemir i u Gianciotta. Trenutak je pogodan, i Malatestino optužuje Francescu i Paola. Gianciotto je bijesan i traži dokaze o ženinoj nevjeri. Malatestino se zlobno smiješi i poru�uje da pri�eka no� pa �e se sam u to uvjeriti.Druga slika �etvrtoga �ina doga�a se no�u u Francescinoj sobi. Francesca se sprema na spavanje, razgovara s Biancofiore koja je podsje�a na sestru i sretne dane djetinjstva. Ono je nepovratno prošlo, a s njim bezbrižnost i mir. Predosje�a da �e se Paolu dogoditi zlo. On dolazi i ljubavnici se prepuštaju ljubavi. Odjednom se �uje kucanje i Gianciottov bijesni poziv Francesca! Gianciotto provaljuje u sobu i sprje�ava Paola u pokušaju bijega. Francesca se postavlja izme�u njih i probodena udarcem Gianciottova ma�a, ruši se u ljubavnikovo naru�je. Drugi udarac poga�a Paola i on pada kao druga žrtva prevarenog muža. Gianciotto preko koljena prelama ma� okrvavljen krvlju žene i brata.

Foto

: Met

rop

olit

an o

per

a

Page 10: Riccardo Zandonai FRANCESCA DA RIMINI - lisinski.hr · Foto: Metropolitan opera Radnja se događa u Ravenni i Riminiju oko 1285. godine. Siede la terra, dove nata fui, ... Budua drama

10 · Metropolitan u Lisinskom: Sezona 2012./2013.

VEČERAŠNJI INTERPRETINas lovnu u logu tumač i n i zozemska sopranistica Eva-Maria Westbroek (1970.). Školovana u Haagu, debitirala je 1994. na festivalu u Aldeburghu kao Majka Marie u Poulencovim Razgovorima karmelićanki. Od 2001. bila je članica Državne opere u Stuttgartu i 2006. dobila je naslov komorne pjevačice. Njeguje iznimno širok repertoar, a prema vlastitoj izjavi, najdraža joj je uloga Minnie u Djevojci sa zapada, kojom je postigla velik uspjeh 2008. u Covent Gardenu. Prvi put je nastupila u Metropolitanu kao Sieglinda na premijeri Walküre 22. travnja 2011., ali je zbog indisponiranosti morala odustati nakon prvoga čina, tako da je cijelu ulogu otpjevala tek 25. travnja. U toj smo je ulozi gledali i slušali u Live in HD. Lijepog Paola - Paolo il Bello - pjeva Marcello Giordani (1963.),

jedan od najboljih i najtraženijih lirico spinto tenora današnjice. Sicilijanski tenor debitirao je 1986. na festivalu u Spoletu kao Vojvoda od Mantove u Rigolettu. Dvije godine poslije u Scali je pjevao Rodolfa u La Bohème i njegova je svjetska karijera počela. Repertoar mu je vrlo raznolik, od Arnolda u Rossinijevu Guillaumeu Tellu preko ranog talijanskog belkanta i francuskog romantičnog repertoara do Verdija, Puccinija i Giordanova Andree Chéniera. U Metropolitanu je prvi put nastupio 1993. kao Nemorino u koncertnoj izvedbi Ljubavnog napitka u Brooklynu i u njemu je ostvario više od dvije stotine nastupa u dvadeset pet uloga i u Verdijevu Requiemu. Najviše je pjevao Rodolfa i Pinkertona, a u toj smo ga ulozi doživjeli u Live in HD. Još smo ga gledali i slušali kao Calafa u Turandot, Gabrielea Adorna u Simonu Boccanegri, Dicka Johnsona

Eva-Maria Westbroek

Foto

: Met

rop

olit

an o

per

a

Page 11: Riccardo Zandonai FRANCESCA DA RIMINI - lisinski.hr · Foto: Metropolitan opera Radnja se događa u Ravenni i Riminiju oko 1285. godine. Siede la terra, dove nata fui, ... Budua drama

11 · Metropolitan u Lisinskom: Sezona 2012./2013.

Mark Delavan

u Djevojci sa zapada i Ernanija. Gianciotto - Giovanni lo Sciancato - američki je bas-bariton iz New Yerseyja, Mark Delavan. Debitirao je 1986. u manjoj ulozi u Verdijevu Don Carlu u San Franciscu, u koji se 2004. vratio kao Scarpia u Tosci te od 2008. do 2010. kao Wotan u Prstenu Nibelunga. U Metropolitanu je prvi put nastupio 2001. kao Amonasro u Aidi. U njemu je ostvario još Alfija u Cavalleriji rusticani, Gerarda u Andrei Chenieru, Tomskog u Pikovoj dami, Don Carla u operi Moć sudbine, Scarpiju, Nabucca, Rigoletta i Simona Boccanegru i šezdesetak nastupa. Pjeva u berlinskoj Državnoj i Njemačkoj operi, Covent Gardenu, Teatru del Liceu u Barceloni, praškom Národnom divadlu. Izvedbom ravna talijanski dirigent Marco Armiliato, koji je karijeru počeo 1989. ravnajući Donizettijevim Ljubavnim napitkom

u Limi, u Peruu, a u Metropolitanu je prvi put dirigirao 1998. Puccinijevom La Bohème. U Metu je ravnao 21 operom u više od tri stotine predstava. Spomenut ćemo nekoliko opera kojima je najčešće ravnao: La Bohéme, Turandot, Aida, Anna Bolena... Predstavu je režirao talijanski redatelj, scenograf i kostimograf Piero Faggioni, rođen 1936. u Carrari. Bio je i glumac. Velik je uspjeh postigla njegova realizacija Djevojke sa zapada 1977. u Covent Gardenu pod ravnanjem Zubina Mehte s Carol Neblett, Plácidom Domingom i Silvanom Carrolijem. Obnovljena je 2005. i u toj je produkciji Mark Delavan prvi put nastupio u Covent Gardenu. U Metropolitanu je Faggioni režirao dvije opere: 1984. ovu produkciju Francesce da Rimini i 1990. Krabuljni ples s Lucianom Pavarottijem.

Marcello Giordani

Foto

: Met

rop

olit

an o

per

a

Foto

: Met

rop

olit

an o

per

a

Page 12: Riccardo Zandonai FRANCESCA DA RIMINI - lisinski.hr · Foto: Metropolitan opera Radnja se događa u Ravenni i Riminiju oko 1285. godine. Siede la terra, dove nata fui, ... Budua drama

12 · Metropolitan u Lisinskom: Sezona 2012./2013.

O SKLADATELJUTali janski skladatel j postverist ičkog i postpuccini jevskog vremena, izvrstan orkestrator, instrumentalist i umjetnik neobično profinjena ukusa, Riccardo Zandonai rođen je 28. svibnja 1883. u Roveretu u provinciji Trento koja je tada bila dio Austro-Ugarske Monarhije. U mladosti je stekao neke glazbene spoznaje i upisao se 1898. na Konzervatorij u Pesaru. Devetogodišnje gradivo završio je u tri godine i 1901. diplomirao. Jedan od učitelja bio mu je Pietro Mascagni koji ga je iznimno cijenio, kao što je cijenio i našega Josipa Hatzea. Godine 1907. Arrigo Boito upoznao ga je s nakladnikom Giuliom Ricordijem koji mu je naručio operu-bajku Il grillo del focolare (Cvrčak na ognjištu) prema Dickensu, praizvedenu 1908. Za buduću suprugu, istaknuti dramski sopran Tarquiniju Tarquini

skladao je operu Conchita, praizvedenu 1911. u Teatru Dal Verme u Milanu pod ravnanjem slavnog argentinskog dirigenta Ettorea Panizze. Godine 1914. praizvedena mu je Francesca da Rimini. Godine 1921. skladao je operu Giulietta e Romeo (Romeo i Julija) prema Shakespeareu, ali njegova glazba neusporedivo bolje pristaje prijestupničkoj ljubavi Francesce i Paola, nego svježini mladenačkog zanosa Romea i Julije. U ožujku 1925. u Scali su mu pod ravnanjem Artura Toscaninija praizvedeni I cavalieri di Ekebù (Vitezovi iz Ekebua) prema romanu Gösta Berling - Gösta Berlings Saga prve nobelovke u književnosti, Šveđanke Selme Lagerlöf (1858-1940).Godine 1940. Zandonai je postao ravnatelj Konzervatorija u svojem voljenom Pesaru i ondje se bavio Rossinijevom ostavštinom pa je vratio u život njegov Put u Reims. Zandonai je umro 5. lipnja 1944. u Trebbianticu pokraj Pesara. Skladao je simfonijsku i komornu glazbu, između ostalog nekoliko koncerata za razne instrumente, i duhovnu glazbu, te glazbu za balet i film. Djelovao je i kao dirigent. U njegovu opusu osjećaju se elementi njemačkog simfonizma i francuskoga glazbenog impresionizma, harmonije su mu osebujne, a smisao za postizanje orkestralnih boja naglašen. To je razvidno i u Francesci da Rimini u kojoj se spajaju elementi verizma i impresionizma.

DANTESamo nekoliko godina poslije svoje tragične smrti, Francesca da Rimini našla se u središtu jednog od najvećih djela svjetske književnosti, u Danteovoj Božanstvenoj komediji - La divina commedia. Dante ju je postavio u Pakao, kao uostalom i sve velike duhove svojega vremena, jer im je jedino tako - početkom 14. stoljeća - mogao odati priznanje ili sudjelovati

Riccardo Zandonai

Page 13: Riccardo Zandonai FRANCESCA DA RIMINI - lisinski.hr · Foto: Metropolitan opera Radnja se događa u Ravenni i Riminiju oko 1285. godine. Siede la terra, dove nata fui, ... Budua drama

13 · Metropolitan u Lisinskom: Sezona 2012./2013.

u njihovoj boli, kao što je učinio s Francescom. Paola i Francescu, kao i neke druge poznate ljubavnike prošlosti, Semiramidu, Didonu, Parisa i Tristana smjestio je u bliže krugove Pakla, što pokazuje njegovo razumijevanje za grijehe ljubavi. Dante je Francesci posvetio lijepe ljubavne stihove i, suosjećajući s njom, upravo je u toj epizodi, u petom pjevanju Pakla, pogotovo na samome kraju pjevanja, zaboravio na trenutak ulogu hladnog promatrača koju je preuzeo na sebe, kad je počeo pisati Komediju. Dante Alighieri, rođen u Firenci oko 1265., bio je prognan iz svoga rodnoga grada 1302. godine i najprije je našao utočište u Veroni kod Bartolomea della Scale. Veronskim gospodarima ostao je uvijek odan pa je Raj posvetio Can Grandeu della Scali. Poslije Bartolomeove smrti lutao je po drugim talijanskim gradovima i gajio nadu da će se vratiti u Firencu. Kad je shvatio da se to ipak neće dogoditi, proveo je svoje posljednje godine u Ravenni na dvoru Guida Novella da Polente koji mu je bio prijatelj. Bio je to nećak Francesce da Rimini. Možda je iz odanosti prema toj obitelji osjetio naklonost prema Francesci i njezinoj tužnoj ljubavnoj priči, prijestupničkoj ljubavi s djeverom Paolom, u kojoj ih je zatekao njezin muž Gianciotto i ubio brata i ženu. Bilo je to oko godine 1285. Valja ipak napomenuti da Francesca nije bila osobito mlada za ono vrijeme kad je nastala njezina ljubavna veza s djeverom. Bilo joj je trideset godina, rođena je 1255., a Paolo je bio od nje devet godina stariji, rođen je oko 1246. Oboje su bili u brakovima i imali u njima nekoliko djece. Dante nije doživio - umro je 1321. - da je četrdesetak godina poslije mučeničke smrti ljubavnika, oko 1323. Paolov sin Ramberto osvetio očevu smrt, ubivši Gianciottova sina i nasljednika Uberta na svečanoj večeri u njegovoj kući.

O DJELUVrijeme u kojemu je stvarao Riccardo Zandonai poklapa se s razvojem verizma u talijanskoj glazbi. Zandonai je bio učenik Pietra Mascagnija, ali njegova scenska ostvarenja nisu karakteristična za verizam. Njega je ponajprije zanimao odnos riječi i glazbe kao i stvaranje specifične atmosfere koja prožima slušatelja. D’Annunzijeva drama Francesca da Rimini, nastala 1901.,

Page 14: Riccardo Zandonai FRANCESCA DA RIMINI - lisinski.hr · Foto: Metropolitan opera Radnja se događa u Ravenni i Riminiju oko 1285. godine. Siede la terra, dove nata fui, ... Budua drama

14 · Metropolitan u Lisinskom: Sezona 2012./2013.

pružala mu je mogućnost poetske sinteze riječi i zvuka, a k tome je donosila atmosferu pogodnu za glazbeno oblikovanje. A u tome je Zandonai majstor. Prizori u operi u kojima se pojavljuje Francesca puni su intenzivnog, dubokog proživljavanja, odigravali se u veselom ugođaju Ravenne, u ratnom metežu na tvrđavi u Riminiju ili u pregnantnoj tišini dvora u Riminiju kada već dosta napetu situaciju pojačavaju krikovi osuđenog na smrt. Strasna ljubav, mržnja, krvava osveta, snažne osobnosti, sukobi, jednom riječju dramatska atmosfera, zatim posebna boja i majstorska orkestracija, a k tome široke i nosive pjevne linije, karakteristika su te Zandonaijeve opere. Posebnu glazbenu boju imaju ženski ansambli, a ugođaj upotpunjuje uporaba lutnje.U središtu radnje je Francesca. Skladatelj joj je, kao i Dante, prišao s mnogo osjećaja i razumijevanja i uspio duboko zaći u psihu te nesretne žene. Pratimo je u razvoju od mlade djevojke, koja je prvi put u životu osjetila ljubav, do žene koja se, živeći u nemogućoj situaciji, cijelim svojim bićem predaje toj ljubavi i za nju umire. U cijeloj operi nalazimo karakterističnu atmosferu srednjovjekovnih dvorova s povremenim pretjeranim veseljem, kao što je uvodni prizor s lakrdijašem i s uvijek prisutnim hladnim dvoranama, visokim kulama i mračnim podzemnim tamnicama, u kojima se guši život jednog ljudskog bića stvorenog za plemenite osjećaje.U skladanju Francesce da Rimini Zandonai je slijedio D’Annunzija i njegovu, za vrijeme u kojemu je opera nastala, godine 1914., iznimno slobodnu i erotizmom nabijenu dramu. No unatoč toj izrazitoj sklonosti D’Annunzijevu viđenju te nesretne ljubavne priče, povremeno je, kao u preludiju trećem činu u plesnom ritmu rane talijanske renesanse, bliži Danteu. Sam

finale opere nastavlja se posve na D’Annunzija i prava je sinteza ljubavi i smrti.Izdavač Tito Ricordi (1865-1933), koji je dobro poznavao zakone kazališta, uočio je sklonosti mladog Zandonaija i pomislio da bi on mogao skladati operu o Francesci da Rimini prema istoimenoj tragediji slavnog talijanskog pjesnika. Nakon što je D’Annunziju obilno platio autorska prava, sam je prema toj tragediji sastavio libreto. Gabriele D’Annunzio ušao je u našu povijest kao predvodnik marša na Rijeku 1919., što je u konačnici rezultiralo pripojenjem Rijeke Italiji. Svojim iredentističkim idejama i posebnim poimanjem društvene civilizacije, npr. rimskim pozdravom i crnim košuljama, oblikovao je neke aspekte fašističkog pokreta i to mu daje povijesno lošu konotaciju, ali pokušajmo ne razmišljati o tome dok ga promatramo kao pjesnika, romanopisca i dramatičara nesporne vrijednosti; zanemarimo ga kao političkog pustolova.

GABRIELE D’ANNUNZIO Pravim imenom Gaetano Rapagnetta, Gabriele D’Annunzio rođen je u Pescari 1863. Neki inozemni izvori navode da je podrijetlom iz Dalmacije. Prvu zbirku pjesama Primo vere napisao je još kao šesnaestogodišnjak. U njoj su njegovi stihovi, naravno, na talijanskom, i neki nadahnuti prijevodi s latinskog, što mu je odmah pribavilo priznanja. Godine 1881. upisao se na rimsko sveučilište La Sapienza i već se tada isticao književnim i novinarskim radom. Slijedile su kratke priče i pjesme koje karakterizira izvrsno vladanje jezikom i stihom, stilska posebnost i istaknuta senzualnost. Jedni su ga označili kao kvaritelja morala, a drugi su u njemu osjetili svježinu i novu životnost. U Knjizi o Izoldi (Il libro di Isotta), objavljenoj 1886., već je pokazao suvremen senzibilitet za ljubavne teme i zanimanje za raskoš renesanse,

Page 15: Riccardo Zandonai FRANCESCA DA RIMINI - lisinski.hr · Foto: Metropolitan opera Radnja se događa u Ravenni i Riminiju oko 1285. godine. Siede la terra, dove nata fui, ... Budua drama

15 · Metropolitan u Lisinskom: Sezona 2012./2013.

a u nekim baladama, sonetima i romanima, nastalima nešto kasnije, prisutan je asketizam.U kasnijim fazama D’Annunzijeva stvaralaštva nastaju drame, među njima i Francesca da Rimini koju je napisao za veliku talijansku tragetkinju Eleonoru Duse (1858-1924). S njom je održavao burnu ljubavnu vezu koja je trajala šesnaest godina i naglo završila 1910. godine. Kad je 1901. napisao Francescu, veza je bila na vrhuncu. Tu su tragediju zbog izvanrednog prikaza srednjovjekovnog ambijenta i emocija te veličanstvena stila, neki talijanski kritičari označili kao prvu pravu, iako nesavršenu tragediju prikazanu u talijanskom kazalištu.D’Annunzijev buran život se nastavljao. U suradnji s Claudeom Debussyjem napisao je glazbenu dramu Mučeništvo sv. Sebastijana, s Mascagnijem Parisinu. Kad je počeo Prvi svjetski rat, žestoko je zagovarao ulazak Italije na stranu Antante. U zrakoplovnoj borbi izgubio je vid na jednom oku, izveo je niz ratnih akcija, duboko se upleo u politiku i postao neka vrsta lučonoše fašizma. Odavane su mu velike počasti, nakon smrti 1938. priređen mu je državni pogreb i sagrađena velebna mramorna grobnica.***Ljubav Francesce da Rimini i njezina djevera Paola Malateste cijeli je niz stoljeća omiljena i zahvalna tema mnogih umjetničkih djela. Spomenimo samo da je o njoj skladano dvadesetak opera, nekoliko drama i niz drugih glazbenih uobličenja. Saverio Mercadante izveo je svoju Francescu da Rimini 1828. u Napulju, glasoviti bariton Antonio Tamburini skladao je 1836. operu za Rimini. Šibenčanka Ester Mazzoleni pjevala je Francescu u operi Paolo i Francesca glasovitog dirigenta i violončelista Luigija Mancinellija (1848-1921), nastalu 1907. na libreto Zadranina Artura Colauttija (1851-1914). Osamdesetih godina devetnaestoga stoljeća u pariškoj Opéri

s priličnim je uspjehom - 41 put - izvedena Françoise de Rimini Ambroisea Thomasa. Njemački skladatelj Hermann Goetz napisao je 1877. također operu s tim sadržajem (dovršio ju je Eduard Franck).

PRAIZVEDBAPraizvedba Francesce da Rimini bila je 19. veljače 1914. u Teatru Regio u Torinu. Dirigirao je Ettore Panizza (1875-1967), u naslovnoj ulozi nastupila je malo poznata Linda Canetti, Paola je pjevao mnogo poznatiji sicilijanski tenor Giulio Crimi (1885-1939), umjetnik respektabilne međunarodne karijere, a Gianciotta malo poznati Francesco Cigada. Uspjeh je bio velik. Opera se iste godine pod Panizzinim ravnanjem i s glasovitim Giovannijem Martinellijem u ulozi Paola pojavila na sceni Covent Gardena. Scala je operu upoznala 1916. s velikim protagonistima, Rosom Raisom i Aurelianom Pertileom, a te se godine prvi put izvela i u Metropolitanu. Godine 1935. operu je izvelo Slovensko narodno gledališče u Ljubljani. Dirigirao je Mirko Polič, a glavne su uloge tumačili Zlata Gjungjenac, Josip Gostič i Robert Primožič. Opera se počela češće izvoditi prije nekoliko desetljeća. Prvakinja zagrebačke Opere Veneta Janeva Iveljić pjevala je Francescu 1986. u Karlsruheu u alternaciji s Marom Zampieri pod ravnanjem Balda Podića u režiji Giancarla Del Monaca.

FRANCESCA DA RIMINI U METROPOLITANUPrva izvedba opere u Metropolitanu 22. prosinca 1916. bila je i prva izvedba djela u Americi. Dirigirao je Giorgio Polacco, režirao Jules Spech. Naslovnu je ulogu pjevala Novozelanđanka, odrasla u Australiji, debitirala u Parizu, Frances Alda (1879-1952). Dvojicu braće Malatesta, Paola i Gianciotta,

Page 16: Riccardo Zandonai FRANCESCA DA RIMINI - lisinski.hr · Foto: Metropolitan opera Radnja se događa u Ravenni i Riminiju oko 1285. godine. Siede la terra, dove nata fui, ... Budua drama

16 · Metropolitan u Lisinskom: Sezona 2012./2013.

tumačili su znameniti talijanski umjetnici, tenor Giovanni Martinelli (1885-1969) i bariton Pasquale Amato (1878-1942). Sljedeća nova produkcija, koju i večeras gledamo, bila je 9. ožujka 1984. pod ravnanjem Jamesa Levinea u režiji Piera Faggionea. Glavne su uloge pjevali Renata Scotto, Plácido Domingo i Cornell MacNeil. To troje je i najviše puta nastupilo u tim ulogama u Metu. Večerašnja izvedba je 41. predstava opere u Metropolitanu.

Francesca da Rimini nije izvedena u Hrvatskoj.

EVA-MARIA WESTBROEK O FRANCESCI

- Francesca da Rimini jedna je od najljepših opernih uloga u kasnoromantičnom repertoaru. Što Vas privlači toj ulozi?

Kao mladoj pjevačici, došla mi je u ruke krasna knjiga koja je uvelike utjecala na moj život. Bila je to knjiga Posljednje primadone Lanfranca Rasponija. U njoj su bili intervjui s pjevačicama s početka 20. stoljeća. Sve su te dame bile vrlo inspirativne, potpuno posvećene ulogama koje su pjevale, često i u bliskoj vezi sa skladateljima. Ta je knjiga uskoro postala mojom biblijom. Meni posebno omiljen dio bio je onaj koji se odnosio na skupinu pjevačica poznatih po verizmu: na Augustu Oltrabellu, Iris Adami Coradetti i Mariju Carbone. Jedna od uloga o kojoj su govorile bila je Francesca da Rimini za koju sam se i ja vrlo zainteresirala. Poslije, kad sam počinjala vlastitu karijeru, upoznala sam na nekom natjecanju osobu koja je učila kod Iris Adami Coradetti. Bila sam izvan sebe od radosti saznavši da je ona još živa i da podučava! Otišla sam je posjetiti i to sam doživjela kao ulazak u neki drugi svijet. Ta dama je poznavala Giordana i Toscaninija! Pjevala je sa Straussom koji ju je pratio za glasovirom! Dugo smo razgovarale i ona je pritom stalno govorila da vrlo voli Francescu.

Tako se u meni pojavila velika želja da pjevam

tu glazbu.

- Što mislite, zašto se opera češće ne

izvodi?

To je za mene misterij. Ta je glazba božanska,

a priča lijepa. Mislim da postoji strah od

velikih emocija, čega ima puno u verističkim

operama, pa se možda ponekad smatraju

presentimentalnima. Ali naši životi i jesu puni

emocija!

- Kako biste opisali stil Francesce da

Rimini?

Glazba je neobično bogata - drugačija je od

svega što poznajem. Rekla bih da se ponekad

čini impresionističkom u orkestraciji, s lijepim

melodijama i neočekivanim harmonijama.

- Prvi put ste pjevali Francescu u Monte

Carlu prošle godine. U čemu najviše

uživate igrajući taj lik?

Volim sve u toj ulozi, ali najviše njezinu

strast i silnu ljubav. Trenutak koji vodi do

poljupca u trećem činu je nevjerojatan. Ali

ne mogu izdvojiti samo jedno. Ta je uloga

za mene vrhunac za vrhuncem. Uzbudim se

i pri samoj pomisli na nju. Moram dodati i

da sam neobično uzbuđena zbog produkcije

Piera Faggionija u Metu, koja je upravo

fenomenalna!

- Pjevate širok repertoar, od Wagnera

i Puccinija preko Poulenca, do Mark-

Anthonyja Tournagea i njegove Anne

Nicole. Prelazite li lako sa stila na stil?

Zapravo i ne tako lako, ali to jednostavno

volim. Ima toliko prekrasne glazbe - i želim je

svu pjevati!

Intervju je prvi put objavljen online u veljači

2013. i u Metovu programu za ožujak 2013.

Page 17: Riccardo Zandonai FRANCESCA DA RIMINI - lisinski.hr · Foto: Metropolitan opera Radnja se događa u Ravenni i Riminiju oko 1285. godine. Siede la terra, dove nata fui, ... Budua drama

17 · Metropolitan u Lisinskom: Sezona 2012./2013.

NakladnikKoncertna dvorana Vatroslava Lisinskog

Za nakladnikaDražen Siriš�evi�, ravnatelj

Producentica programaIvana Kosteši�

UrednicaIvana Kosteši�

TekstMarija Barbieri

Oblikovanje i grafi�ka pripremaStudio Stožer

LektoricaRosanda Tometi�

TisakIntergrafika d.o.o.

Naklada 500 kom.

www.lisinski.hr

Page 18: Riccardo Zandonai FRANCESCA DA RIMINI - lisinski.hr · Foto: Metropolitan opera Radnja se događa u Ravenni i Riminiju oko 1285. godine. Siede la terra, dove nata fui, ... Budua drama

Danas, gotovo tri desetljeća nakon osnivanja, Orkestar mladih Gustav Mahler označava talent

i profesionalizam, muziciranje bez granica, predanost i entuzijazam. . U Zagreb dolaze pod

palicom dirigenta Herberta Blomsteda, dok će solist na klaviru biti Leif Ove Andsnes, čije

interpretacije New York Times naziva “ne samo primamljivima nego i duboko inspirirajućima“.

Orkestar mladih Gustav MahlerLeif Ove Andsnes, klavirHerbert Blomsted, dirigent

Subota, 23.3.2013. 19:30

Page 19: Riccardo Zandonai FRANCESCA DA RIMINI - lisinski.hr · Foto: Metropolitan opera Radnja se događa u Ravenni i Riminiju oko 1285. godine. Siede la terra, dove nata fui, ... Budua drama

JULIJE CEZARSubota, 27. travnja 2013.18 sati

Georg Friedrich Händel

NOVA PRODUKCIJA

U dinamičnoj režiji Davida McVicara Julije Cezar bio je pravi hit na festivalu u Gyndebourneu 2005. koja spaja elemente baroknog kazališta i devetnaestostoljetnog britanskog imperijalizma kako bi se istaknule teme ljubavi i rata. “Julije Cezar je kaleidoskop opere - to je polukomična i polutragična pustolovna priča. Sadrži dramu, romansu, politiku, kompleksne obiteljske odnose, kao i istinsku emociju i tragediju“, govori McVicar. “Za mene je ovo djelo pravo čudo koje mi je dopustilo da izrazim sve što smatram važnim za jednu operu.“ David Daniels pjeva naslovnu ulogu uz Natalie Dessay kao čarobnu Kleopatru, Alice Coote pjeva ulogu Seksta, Patricija Bardon je Kornelija, Christophe Dumaux je Ptolomej, a Guido Loconsolo debitira u Metu kao Ahila.

Page 20: Riccardo Zandonai FRANCESCA DA RIMINI - lisinski.hr · Foto: Metropolitan opera Radnja se događa u Ravenni i Riminiju oko 1285. godine. Siede la terra, dove nata fui, ... Budua drama

sponzor Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog: