Diiiiiii
•
••ttlttttt9 I' fltltt•t t' I•• Ili Ili I t• I I f I I f I t ti 1111 f I t t I t tt I t• I fff ft li 111 ltl 111 ft I f li t lt 111 I ti, I lf llt I I I I I tttlf I ft f ttl li llttf lt 11 ttf lf f ff flltlltltl • •
: -. -. -. --
� ,, T R A V JAT A u "T R A v·r AT A" ;• •
/ NA .NA,<:jQ,f SCENI AMJSZINPADUNKON l :
:. .. •
•
� ( !3a/et 1z i 11. slike) ( Bc,lel a 111. ketJbo!J � •
•
•
•
•
•
• • • • • • I ............... I.' •••••••• " I I •• I ••••• I ••••••••• ' •••• I •••••• I •• i. I ••••••• I.'.' •• I I. I I ••••• I ••• I •• I. I •••• I ,I, •••• i I •• I ••••• ' ••••••••• I. i ... .
•
•
zkvh
.org.r
s
•
\
BALETT DIVERTISSEMENT Režija i koreografija - Re11dezo ćs l(oreograf: Rndomlr ~llošetlć
Dirige11t • Karnag)r: ~llilD llSlć Za l<lavirorn - Zongoran kisć r: ~nr!ll1ft Vod-Dorman
1 . 2.
3.
4.
5.
6.
F. Scl1ubert F. Chopin
J. Sibelit1s
F. Liszt •
•
•
•
•
A. Po11cl1ielli .
M. Asić • •
Scenograf • Diszlettervezo: tndre De Nt!!rl
PDOtiDtl~ - ~tj§Olt:
. Rosam unda (uvertira , - 11 yita 11 y) „ Nocturno i Valse brillante
(Prvi solisti: Angja Arandjelović, Radomir Jvli)ošević . Solisii: Edita Anau, Boj~a Krnajski. Ansambl: Irena Zilinska, Vera Sabolčki , Ljubica Horvat, ~Iari!a Dovat )
. Val se tri ste ( S m rt r a 11 j e 11 i ka V A sebe s u l tek h a I a 1 a) (Ranjenik: Saša Vojtov; njegova majka: Irena Zilinska; njegova djevojka: riarija Dovat; iivot: Edita Anau, Bojna Krnc1jski; s1nrt: J\Ionika Tikvick1; 2 dje,ojke Ljubica J::Iorvat i Veri:I SabolčRi.)
. Madjarsl<a rapsodija br. II. - II. Magyar rapsz6dia (Djevo jka: Andja Arandjelović, Edit Anau; n1omak: Radomir ~liloše,ić; djevojke i n1omcj,)
. Varijacija (Ples satova) iz opere „Gioconda" Variaci6k (Az 6rak tanca) ,, Gioconda" c. operab61 (Kraljica noći: Andja Arandjelovi6 ~ačaran i princ: Rado1nir Milošević )
. Se o s I{ a i d i 1 a F a l 11 s i idi 1 (Mon1ak: NiRola Jovanović; djevpi ka: Edita Anau; mlada udovica: :tvionika TiRvicRi raspuštenica Bojila Krnajski; brbljuša: Irena Zilinsko; djevojke: 1'-larija Dovat, Vera Sabolčki, Liubic.a Bohorčić, Ljubica Horvat, Eva I<adar i Vi Ima Herodi .)
·, '7. J. Strauss. • . P r.i č e iz b e č I< e šume Me se k a b e c s i e r dob 61
8.
(~ rofica Bonn: i'Ia~dalena Peić; Hans, njen sin: Radon,ir 1'-Iilošević; S;!djica Sch,var1: lrena ZilinsR~; Lisa, nje11a 11ećaka: Bojka Krna jsRi : prijatelj ~djice Sch,varz: I van Bačlija; n1ala dic• vojčica: Edita Anau; njena dadi ja: J\Ionika Tikvicki; Hansov p rijatelj: NiRola Jovanović; bečRa Rok ota: 1'Iarija Đo~at; oficir: Saša Vojtov; 2 ogovaralice: Ljubica Horvat i Anica ŠoRčić; ĆYOJe veselih: \7era S abolčl~i i l"'IarRo Tasić; prola::nici, d ame, ofici ri itd .)
M. Ravel . • . Bolero ( Oen1on: Radomir J\Iiloše\-iĆ; žena : Andja Arandjelović, Edita Anau; demoni: ~aša \7ojto'V, Nikola Jovanović; le ne.) ·
Sudjeluju - liozremuhodneli : llndJo Jlrandjelovlt, Dadomtr ~llošewlt,
prval{inja Bergradsl<og l)aleta k. g. prval{ haleta St1botičke opere n beograd i opera sz6l(>tancosn0je m. v. a Szt1boticai opera szć>l6tancosa
te solisti i baletski ansambl Subotičke opere, kao i učenici Baletske škole u Subotici •
' Kozremiikodnek meg a Szuboticai opera sz61istai es balettkara, valamint a Szuboticai balett-iskola 11ovendekei
I<osiin,i i2radieni pre1n~ nacrtima Radon1ira 1'liloševića u ka2ališnirn rodionicama - Insoiciient: i'lirl~o \7ojnić _ TchničRo Vl)dSl\"'O: lv'-1n Fon1in - l)oio i1ni n1ajs!or: Josip Balaž - \ 71asuljar: Anicd \7argo~ić - J(rojači: Margita Kabai i Josip 2, i\.,.eri
- Os~jetljenje; Slev,111 Bajza - f.?el~,-iii1er: Ojordje Tot - Po:::orišni slif<ar: Pal Petril~ - ~tolar: Ele l~ rlaćc1š
„Nnšu pozornicu" izd:tie Sindi nc1lna podružnica Na, odnog pozorišt~ u Subotici
Za izdavača odgovara:
JOSIP JASENOVIĆ upravnik pozorišta
Glavni urednik:
ANTUN KUJAVEC Redakcija:
N 4RODNO POZORIŠTE Subotica
Subotica, 1. feb,·ua,·a 1953
Cijena dinara
Ara din.
Gradsl\a štamparija Sttbotica
•
,,A rni ~zinnfldunk"-at kiadja a Szuhoticai Nepszinhaz szakszervezeti csoportja
Kiad ,isert felelus: J ASZENOVlC~· J6ZSEF
szinhazigazgat6 Szerkeszto :
VIRAGH MlHALY Szerkesztoseg:
NEPSZlNHAZ Szubotica
Szubotica, 1953 februar 1
53-4-13 •
zkvh
.org.r
s
RN I Sezona 1952-53 evad
Subotica A MI
ZINPADU K Bro 5 szam
ŠE~ JPJRVO~ PREDSJEDNIKU •
ELSO 11~0ZTA.JRSASAGI ELNOJKUNJKNEJK
Lep,·šaju svečane zastave, 1·adosno trepe,·e žice telegrafa stegnute m,·azom, dok kroz njih žur·e tople ,·iječi prema p1·ijestoln ici. Uz bod,·e otkucaje s,. c a pogledi svjetlih očiju up,·ti su, prema Beog,·adu i pozd,·avljaju svog P,·vog P,·edsjednika R ep u b I; k e :
- Maršala Ti f a. On, ponos naše Domovine, blista
"" . . . u nas1m z1en1ca-ma. On je naša velika i neustrašiva p1·ošlost i sa· dašnjost, on je jamstvo naše budućnosti, nadahnute i usmjerene plemenitim ciljevima socijalizma. On je zalog našeg
•
mira I napretka. On. p1·edvodnik h,·ab,·ih i neustrašivih naroda Jugoslav1je, k1·či nove sretne putove.
Ponosan je zl,og f oga sval?i naš gradjanin i opet i još jednom zahvala11 svonze vod/i. koji je čitav svoj t,·ud i život posvetio napretku i odbrani zemlje.
Naš list, 11aše pozorište i 11aši gledaoci pridružuju se s,,.cem og,·omnom slavlju svih naših naroda sa željom, da nam prvi Predsjednik 11aše Republike dugn poživi na procvat naše Domovine!
rr Vnnepi zcisz-l6k lobognak, a fag) ban boldogan zizeg6 sii1·gon;1-d1·6tokon meleg szaz;ak siefnek a fot)(l/"OS f e/e, minden becsiiletes fekintet, minden e-
, , . geszseges s z 1 u-d o b b a n ci s Beog1·cid fele fo,·dul most, hogy az uj a I ko t m 6 nyere jii I o 1· ve n_v alapj<in 1·6/asztott, E I s o Koztarsascigi Elnokot koszonfse ; Ti I 6 ma,·sallt.l Hazank biiszkesege, szemefenye
. O, a muli es jelen viha,·os eveiben bizfoskezii, 1 ette11fhetetlen zitmutator2k Q jovo fele. a s z o c i'a I i z m u s naf!y celjai fele.
I bekenk es hala• da ~urzk biztositeka, n1ert eg\J Szovetseg emelte uallaira, hogy Jugoszlavia elenl1alad6, b<ito,nepei kozo!/ is m PSSZe e/01-e fekinfsen,
Szovetsegi AT ep k o z ta,. s a s ci g u 11 k Elnoke,,.e l1azafias biiszkesseggel tekint fol rninden jugoszlav honoolga,,., hisze11 hal<ijukat ujb6l bebizon))itlzattak nepeink a Vezeto ir<int.
Lapunk, szinl1azunk es kozonsegiink szivebol sz6lva mi i, c.satlakozunk az iin-11ep/ok l1ataln1as se,-ege/1ez e~c; kivanjuk, hogy Nepkoztar·sasagu11k Elnoke meg l1osszarz, sokaig dolgozzek hazdnli folviragoztatas<in I
3
'
Sink6 Ervin nyilatkozata az ,,Elite/tek"
bemutat6jcival kapcsolat ban
Sin1{6 Ervln, az .Eliteltek·
. , . lfOJa
•
A kozelmuliban, az ,,Elite/tek'' szabadkai bemutat6ja alkalm<ib6l, nehdny napot v<irosunkban toltott Sinko Ervin, az ismert irodalma,-, kozeleti es kulturmunkas. ltiarlozkod<isa alati igen erdekes es e,,edmenyes eloadasso1'ozatot tartott Szabadka polgarai es kozeleti munkasai szama,-a. Ugyanakkor elenk er·deklodest tanusitva szindar.abjanak, az ,,Elitelteknek·' szinrehozatala ircint, resztvett a darab pr6bain es annak bemutatoj<in, melyet a szabadkai Nepszinnaz Magyar Dramaja keszitett elo.
Elsosorban is a mai Magyaror·szag jugoszlaviai fiatalembererol, Perics Ivo ste-1·epe,-ol sze, elnek beszelni, melynek alakjat Szi/cigyi Laszlo oly meggyozoen alakitotta. Ogy i·elem, hogy ez az alakitcis egyike az o nagy alakitasainak. egyike az o nagy sikereinek. Utcina szindarabom masik alakjar6l, a fiatal f orradalmcirnorol, ,f{.iss Julia alakitascir6/ szerelnek sz6lani. O is teljes egeszeben felfogta szerepel es eredmenyes~n tolm<icsolta azt a fo, ,.,·adalmi alakot, aki olyan
· orsz<igban el, ahol forradalmci,~nak lenni egyet jele nt az elhagyatottsaggal. R eltojiik alakitci."an kiviil volt meg tobb kitiino alakiias is. Szeretnek meg pa,· szot mo11dani a rendezorol is, valamint a,·rol a hozzaj<i,·ulas<irol, mellyel megva/6sitotta a d,·amal. A rendezo ez alkalomma/ olyat va/6sitotl meg, mely neki erdemeiil, neken1 ped,g oromomre szolgcil.
Miut<in az ,,Elite/tek'' az orszag mas szinhazainak miisoran is szerepel es miutan a bemutat6 i,-dnl kiilonosen a magyar nepi kisebbseg koreben volt nagy az erdeklodes, a sajl6 kepviseloi megkertek Sinko Ervint, ez alkalomb6l feleljen nehany kerdesiikre.
1. Mi a velemenye szindarabjanak szabadkai bemutat6jar61?
.,lattam az ,,Elite/tek'' zagrabi elo· adasat is a zagrabi Nemzeti Szinhciz kivitelezeseben. Osszehasonlitva azt a szabadkai Nepszinhciz Magyar Drcimajanak bemulat6javal kiilonosen ami a diszleimegoldcisl i/leti - ugy velem, hogy a szabadkai szinrehozatal jobb, mini a zagrabi. A szineszi tolmacsolas olyan, hogy minden reszlvevo szerep/6 egyeni es sajcitos m6don tala/ta meg es adta viss,za a megformalasra reabizott alak kepet. Ugy gondolom, hogy eppen abban rejlik a rendezo, Pataki Laszlo loerdeme. hogy erosen kezeiben iarlotta a mii t/okeszif esef es kivife/ezese/, de Ug}1G nakkor minden szereplonek megadla azt a ~ lehetosegef' hogy az onmaga vilcigcit es saj<il alkot6egyenisegel kialakilsa sze,~epeben.
4
Muvem bemutatascival kapcsolatbon a kovetkezoket szeretnem mondani. Nagyon -boldog voltam, mikor a bemufat6n a kozo!:'· seg soraiban nemcsak mag)1ar·okat, hanem magyarul ludo szerbeket es horvatokat is lattam. Ez a teny nekem nagy oromet szer- • zett es nagyon szerettem l)o/na, Iza kiilfoldiek is lettek volna jelen, hogy lassak. ezen a peldan gyozodjenek meg orsz<igunk nepi kisebbsegeinek kapcsolatair6!.
Jelenet az 1 felvo11asbt'>I
zkvh
.org.r
s
2. Ismeretes-e onnek, hogy eddig mely szinhazak mutattak mar be az ,,Elitelteket'' es melyeknel van a darab elokesziiletben?
.. A me12nyire nekem ismeretes, a zagrabi
Nemzeti Szinhcizon kiviil az eszeki es szpliti szinhazak mutattdk be a da,·abot. Tudomasom szerint Szerbia mas szinhdzai is kesz{i/nek az , . Elite/tek·· bemutatcisdra, ezeket azonban pontosan nem ludom megnevezni. ltt ertesultem, hogy az Ujvideki Kulturtanacs erdeklodlk az ,,Elite/tek'' szovegkonyve irant, va/6sziniileg a kulturegyesiltetek drcimai csoport}ainak erdekeben. " flrvatska Riiel·" 9. januara 1953. ( P. L.)
ELITELTEK Drama 3 felvonasbart
I rta : Sinko Er\'in Rendezo Patdki Laszl6 Diszlettervezć5: De N~gri Endre
I
I Szemelyek: Maria . . , . . . . . Kiss Julia Mikl6s. a batyja. . . . . Godanyi Zoltan Turi Pal . . . . . . . Szeb6 lstvan A nna A ndreje\·na, a felesege Juhas,; A.nna Szergej lvanovics . . . . 'antha Sandor ozv. Balazs Balintne , . . Raczk6 Ilonka t- e rics I v6 . . . . . . . Szi lagyi Laszl6 ldosr bb no . . . . . . Ra lazs Janka I B6 rt6 n6r . , . . . . . F ejes Gyorgy Nevtelen ur . . . . . . F orgacs Jozsef Az ,~A VO" e mbere i . . . Kunyi Mi haly,
Sze b6 Janr s . Remete Ka rol~,. G)'8 PJ8S 1st, a n, Balazs Is tvan
Csoportvezeto . . . . . . Vujkov Geza
' -------------.::::-_ -------1. kep
Kiss Julia (Marfa} es Szilag11 i Lasžl (> ( 1 \/Q )
2. kep Szabć> Jstvar1 <Tt'1ri pa ] I e s K i s s J t't l i a ( i\1ari a)
3. k ~p . Az „El iteltek " szereploi, a szerzo, a rendezo s a 1~1agyar Drama igazgat6ja
5
•
Vidjet ,
cemo - ........... • V • bale i l nas prvz
ElsO, OnUllO balett-bem utaf Onk
Stare mitologije i lege11de rado su pri p i s iv '11 e b o ž a r1 s1 \' i111 a pos t a na l< raznih u m j e t 11 o sti , k oj e s u se s t var no r a z vi I e i z uro đ e n i h s k l on o sti č o v j e č je 11 a r a v i i ž i v o t n i h u s I o v a . U p r a v o ples 11 a umjet 11 o s t dokazuje nam to najočitije, jer i dar1as, kad s e p I e s ta ko v r s o I< o pod i ga o i u f o r 111 a I no rr1 i u s a d r ž a j 11 o 111 pogled u , još uvijek možemo u d11ev110111 životu p r o 111 a t r a t i njego v e p r v e, i s l{ o n s I{ e 111 ani -festa ci j e.
T o je u p r \' o 111 red u . 11 o i r e b a sva -kog ž i \' o g bića , 11 e s an1 o č o \ r je 1< a, d a na ro čit in1 pak r etin1 a dade od uška 11ekirn s \' oj i m s t 1111 j im a. D i je te, l< oj e j o š n e z n a 11 i l 1 o d at, o sjeća potre b tl da po s 1< o č i , d a z·aigra , ispoljavajući 11ago11 sl<i 11 el{o uzbL1-đe r1 j e , a čak i ži\rofj11je izvode ponekad 11 e s a n1 o „ s l, oko,, e rad o sti " 11 e go i p r a v e pl es r1 e fjgure, - na pr. golub ili pijetao, kad udvaraju svojoj izabra11ici. Uz te n a j o s 11 o \' 11 i je f o r 111 e p l e s a ž i \ r i d a 11 a s i , nazovi 111 o ga 1 ako, I{ o I e kt iv 11 i p 1 e s, 1{ a d se je d 11 a z a je d 11 i c a udru ž uje t1 p I e s u da u 11 e se ne l< u pro 111 je 11 u u d 11 e \' 11 i ž i\' o t i izra zi sv oju poveza11ost u to111 doživljaju: to su 11a pri111jer pleS0\1i na šeg foll{lora. A 11 i sti n1 a I 1 , 11 a p o z o r 11 j c a n1 a r1 a š i 11 l<azali šta prikazuju se pLtblici pleso,,i, koji 111 a nije \' i š e s v r 11 a l{ o le k ti v 11 o s ud je.
A z 6 s i • rn i to 16 o· i a e s . Je 2: e 11 da k, a llt b ... .
111 C1 veszete k k el etke zese t szi v ese11 tu I a j-do11itotta k isten i eredet (111 e k, barl1 a azok a veleszilletett emberi adottsagokb61 es a z e l e t f e I tete 1 e k b 61 s za r 111 a z ta k. K u J 611 ose 11 a ta n Cm 11 V e S Zet a Z a n1 11 V e S Z i n1 e gn y i I at koza s, m e l y k e z z e 1 f o g h a t 6 a 11 i ga· zol ja ezt, e11 ne k a tete I nek · val 6disagat es 1gazsaga t es barme1111 yire is 111agasra_ e me 1 k e d e t t ma m a r e z a 111 ii v e s zet, formai es tartaln1i szempontb61, 111eg1 •
rn e g 11 y i I at k o z i k ben 11 e a z i gaz i, a z o s i , az eredeti.
· Minden el61en1,nel<, ne1n csak az e111 ber 11 e k, sz u ksege v a11 arra, l1ogy l1a 11-
g i1 l a t a i t , b e I ~ 6 a 11 a p o ta t 1) i z o 11 .)7 o s 111 o zd Lt l a to I{ k a l f ej e z z e 1< i . A g 1, e r 111 e k, b a r 111 e g ja f fl i Se lTI t ll d , i Z g a t () t t S a g 3 t e S } e l k i feli ndu ltsagat eleve11ebb 111ozd11latokkal f ej e z i k i , 111 i 11 t n1 a g a a z e g 1, s z e r (i j a r a , s 6 t a z a 11 a t o l{ i s , a 111 i l< o r to b b, 1n i 11 t n o r o n1 te I i m o z d 11 l at o kat" V e g e z 11 e k) a ga l a 111 b , \' a g y a k a ka s , 111 i l{ o r l{ i v a l a s zt o t t ja na k ud var o 1. A ta 11 c n1 aga a b b f o r -111 a j a a z u . n . k 61.1 e k ti v ta 11 c , a 111 i l< o r e g y 1{ O Z O S Se g ta 11 C b a t O 11 l O r ii 1, h O g y i g y a dj O 11
l< i f ej e z e s t e l 111 e r1 )7 b e 1 i e g )' b eta rt oza s a 11 a k ' a fo 11< lo r. Ugy a 11 a l{kor szinpadainkon 111 e g 11 y i 1 at kozi k e g y 111 a s i l{ ta n c i s, 111 e I y-11 e I{ celja to b b e 11 e 111 a I< o 1 J e k ti\' , 11 a 11 e 111
... Slil{e gore : Cla11ice ha leta Eclita Anau i Bojka Krnjajsl<i t1 Cl1opin0\' 0111 „Nott11'rn11"
A fen ti l(ćp e l<: Anau l: dith ćs es l(rnjajsl<i Bojl<a a l)alctt tagjai (~!1opin „Noctt1rjćben a
6
,.
-
zkvh
.org.r
s
ovanje, već umjetničko o tvare11je. Ta tri obi 1ka ple a, koja para I el 11 o posto je 10" i dar1a ( po11ta110 animalni, kolekt Iv 11 o s o ci ja I 11 i i a rt 1 ti č ko - spe k takula r 11 i) rezi1niraju ul<ratko čitavu povi] t p I e s a, te n a j ~ t a rij e u m je f 11 o s t i , l< o i oj
e po c e ci g u b e u a 111 o 111 o s\' i tu k u I tur 11 i h astojar1ja čovjeka.
Pr\ ol[1a potreba da se izraze S\'Ojim t11elom, kao najnepo rednijim instrumen-om, neka pojedi11ač11a ili sl<upna raspo
loze11ja (lična radost Iovca ili veselost 2a1ed11ice zbog pobjede ili uspjelog lova itd.) obogaćuje se pomalo novin1 sadržajima, koje će čovjek izraziti pokretima. „ Ples" vrlo dav110 postaje sastavni, često 1 pretežni dio, kulta \riših ila, koje čovjek (kao što još i danas rade razr1i primitiv 11 i 11 a rod i , - po kuš a v a um i I o sti viti p 1 e • som, ilustrirajući simboličkim pokretima s v oj s t v a , od n o s 11 o 111 i t , doti č 11 o g b o ž a n -t\ a ili 0110 što od 11jega želi postići.
To u t z v . 1n agi č n i i I i I i t u r g i j s k i p le s o v i . ( S 1 i č 11 o to 111 e 11 i ć u i „ ž i v o ti r1 j k i " p 1 e s o v i, na pr. oni, kojima pra211ov jerni primitivac lovac želi ublažiti „duh" pogubljene zivoti1lje, da rr1u se ne osveti, pa pieše
a m(i veszi n1 eg11 yi]atl{OZa . A ta tlCO al{ e z a 11 a r om f o r n 1 a ja, e z a haro m fe 1 e meg11yilatkozasa, ( ponta11-anin1alis ko1-l ek ti v -szocia l is es!artiszti k us-s pek tak ularis) jelkepezik 1uJajdonkeper1 roviden a tane egesz torter1el1net, mely11el{ gyokerei az emberi kulturtorekvesek hajnalaba nyul-r1ak vissza. '
Az elsodleges sztiksegerzet, hogy testmozgassal, mi11t a legkozvetlenebb k i f ej e z o e s z k 6 z z e 1 me g r1 y i I at ko z z o 11 v a I ame l y egyeni ·vagy tomeges l1angulat (a vadasz egy1 eni, vagy a kozosseg egyi.ittes ororne a j6 vadaszat eredmenye feJett) Jassar1 uj tartalornmal gazdagodik, melyet az ember uj es uj r11ozdl11atokkal fejez ki.
A „ Ta 11 c" ma r 6 s i d 6 k 6 ta a 1 ko t 6, tuJn yo1n6a11 szerves resze es rnegn yilatl< oza sa a f e I s o b b ero k k u I tu s za na k, me 1 y e t a z e m b e r mi 11 t me g tn a i s e g )' e s primit iv nepeknel enyhiter1i akar tanccal, szimbolikus n1ozdulatokkal illusztralva az illeto i ter1seg tulajdori~agait, kiva11alm a i t, v a g y a z t, a n1 i t O, a z e m b e r a ka c na I a' a z iste 11 segne I e 1 e r ni. (Ma g i k u s V.
J i tur g i k u s ta n c o k ! ) I g y s z u J e t tek n1 e g a z ilye11 felfogasba11 hasonl6 „allati" ta11cok,
•
]J f f n1 I ) rl J f j 11 a A 11 d ~ A f li li ci P I O\ 1 Ć t l ( J 1 O p i 11 O\ O n1 ,, ! JO t t ll r 11 Ll •
A 11 )1 a A r a n ) e I o\ 1 t) p , J 111 a I) R I e r I n a CI 1 o J) i n N o tu r n -j l) e 11 '
7
• • ,
Prima baleri11a Anđa Aranđelo\'ić (u sredini) i baletni ansambl plešu Cl1opinov • Valse brilJante" A11g)'a Arang.,,elovity pri1nabalerina (kozepen) es a balettegyilttes Cl1opin • Valse brillnnte•
o ponašajući njezi11e pokrete. A, budući da je ples prvi od svih umjetnosti formulirao rit a m (pravilno, prirodom uslovljeno izmjenjivanje suprotnosti, dana i noći, Jjeta i zime, brzine i sporosti, napetosti i Jabavosti, napora i odmora), spontano je i ritam rada, odnosno organizirani pokreti obavljanja prvih proizvodnih načina (sjetve, žetve itd.) ubrzo izazvao ples, koji je taj rad u neku ruku »stilizirao" kako se to1 danas kaže.
Tokom stoljeća, uporedo s usponom opće kulture, ples se razvijao i sve više ra š č 1 a njiva o u dvije gr a 11 e : p 1 e s, kojem u je svrha da ćitavu jednu skupinu običnih ljudi povuče u vrtlog aktivnog izvođe11ja plesa kao sastavnog dijela socijalr1og života i ples, koji izvode samo više ili manje brojni pojedinci, obdareni naročitim plesnim talentom i specijalizira11i u tehničkim rafiniranostima, dok veći11a kolektiva ostaje izva11 igre kao gledalac.
U prvi red možemo ubrojiti sve narodne plesove, l<ojima najširi slojevi popraćuju neke mome11te života zajednice, stvar a ju sebi pred a l1 i razonodu u radu, ili slave neki naročiti događaj, zatim, recimo, vjerske ili crkvene plesove, koje su u bogoslužje upletale sve reJigi je i kultovi od 11a jstari jih vremena, pa do naših da11a. ( U katoličkim crkvama nekih krajeva ima toga vjerojatno još uvijek.)
Sve većim separiranjen1 uskog kruga privilegiranih slojeva od mase, ples sa polja i trgova prelazi pon1alo u palače i
8
melyekkel a primiti v. vadasz kiva11ta kiengesztelni az elejtett a1Jat szellemet, nehogy az bosszut aJijo11 rajta.
Tehat, mivel a tane a muveszetek k6ziil elsonek formalta meg a ritrr1ust (a termeszetbol vett tartalma val, az ellen- . tetek, a nap es ej, 11yar es tel, a gyors es lassu, a feszilltseg es e)er11yedtseg valtakozasaval), ezert van az, hogy a munka ritmusa (a vetes, aratas stb ) oly eyorsan tancformat oltott, vagyis ahogy _ ma mondjuk, stilizalta a munkat.
Szazadok multaval, az aJtala110-s kultura emelkedesevel fejlđdott es oszlott k e t c s o po rt r a a ta n c i s : a ta n c, n1 e I y ne k az a celja, hogy emberek tomeget bevo11Ja egy mozdulat aktivitasba, aktiv tanckivitelezesbe, mint a kozos elet alkot6 megnyilvanu]asaba es az a ta11c, melyet egy vagy kevesseJ tobb kiilonos tanctehetseggel es teh11ikai kifi11on1ultsaggal megaldott egyen ad elo, mig a kollektiv a tancon kivul marad, mint nezo„ kozonseg.
Az elso csoportba soroll1atjltk az osszes nepi t<incokat, melyekkel a legszelesebb tomegek nyilvanitjak ki a kozosseg eletjelensegit, tere111tene k n1aguk • nak )e)ekzetvete)nyi idot, sz6rakozast munkajukban, vagy iinnepelnek valamilyen kulonos esemenyt, tovabba a vall<isi, vagy lemplomi tancokat, melyekkel az istentiszteletekbe szćttek bele a kultura arnyalatait a legregibb idoktol a napjainkig.
Kedvezmenyesebb retegek mind erosebb elzark6zottsaga folytan, a tane, a
zkvh
.org.r
s
dvorove, ali ipak zadržava svoj karakter općeg plesa svih, ili bar većine prisutnih, kao što se to prakticira na našim igrankama. Vremena su tom "društvenom• plesu donosiJa redorn nove oblike, od kakve „ bassa danza" XIII. stolieća, pa do valcera ili sam be naših plesnih dvorana.
Bogatiji i zanimljiviji je razvoj druge grane, plesa - spektakla. Plesači specijalisti bili su od davnine poznati i cijenjeni, ali pravi zametak današnjem „ baletu", - ako tim nazivom laički obuhvatimo svaki umjetnički ples, nalazimo tek u raskošnim prikazivanjima francuskog kraljev kog dvora u XVII. stoljeću, kad ne obazirt1ći se na bijedu mase, u kojoj već tin1a iskra revolta, -sam kralj sa svojim odličnicima stupa u kolo profesionalnih plesača izvodeći plesne prikaze s vilama, pastirima, mitološkim bićima, sve u okviru bajoslovne kostimno-dekorske opreme i rafinirane plesne tehnike, koja sve više teži virtuozna j dotjeran osti pokreta, nego li tome, da se plesom nešto izrazi. Iz ove težnje
„ formiralo se u XVII. vijeku glasovitih pet - pozicija~ t.j. osnovnih stavova tijela u
plesu, koji su do danas ostali bazom takozvanog „ klasičnog" baleta, u kojima,
. danas kao i prije više stoljeća, plesačica hoda na vršcima prstiju, lebdi kroz zral< u oblaku čipkastih sukanja i smiješi se stereotipnin1 smiješkom, prkoseći svojom tehr1ičkom vještinom svim zakonima prirodnog kretanja ljudskog tijela. Mnoga 1me11a ovjekovječila su se na području tog k l a s i č r1 o g b a I eta , ka o p 1 e s a č i i kor eog r a f i, oduševljavajući tisuće gledalaca svih kulturnih sredina, ali sam karakter „ baleta" nije se m 11 o go mije 11 ja o ni onda, kad ~ u \: eliki majstori ruskog baleta XIX. sto- ~ lJeća okružili plesača orijentalnom raskoši, a ples u pri doda I i po tn a I o a k roba ts k e e ks „ l1ibicije i "karakterno" sjenčanje likova.
Z11ačaj an preokret u baletu došao Je do izražaj a u g I a v no n1 između dva rat a.
e možemo ovdje ni nabrojiti teoretičare, koreografe i muzičare, koji su te reforme pripravili i ostvarili (Fokin, Duncan, Dalcroe, Laban), no natuknimo barem, za čim su oni išli: osloboditi tijelo ne samo trikoa, papuča s tvrdim vrhom i šablonskih
mezđkr61 es terekrćSl lassan behliz6dik a palotakba es udvarokba, de megis megtartja kozossegi jellegzetesseget, vagy abban legalabb is a jelenlevok nagyobb resze reszt vesz. Ezeknek a .tarsasagbeli• tancoknak az idok ujabb es tijabb formakat adtak, kezdve a XIII. szazad „bassa danza"-jat61 a mi tanctermeink
_ valcer vagy samba mozdulataiig.
Gazdagabb es erdekesebb a tane masik csoportjanak fejlodese. A tancszakem berek, specialistak, regtol fogva ismeretesek es nagyrabecsiiltek voltak, de a mai „ balett" elso magvat csak a XVII. szazad gazdagon diszes francia _ kiralyi udvaraiban talaljuk meg. Nem · torodve a tomegek nyomoraval, melynek rongy ai alatt ma r ott izzik a tiltakozas szikraja, maga a kiraly is beall a hivatasos tancosok csoportjaba, amely tiir1\.. derek, pasztorok, mithol6giai alakok kosztum es diszlet cicomaival, raffinalt tanctehnikavaJ, inkabb torekszik a mozdulatok virtuoz tokeletesitese, mint a tane kifejezo erejenek fe1tarasara. Ebbl>I a torekvesbol alakult ki a XVII. szazad hires „ot pozici6"-ja, a testnek a tar1cban
Radomir Milošević (kao Veliki vrač u „ Winnetou•), redatelj i koreograf „ Divertissementa"
Radomlr Miloševity (a • Winetou-ban" mint a r1agy varazsl<J) .Divertisement" rc11dez(lje es koreografj
•
u k 11 jica, 11ego i stege ogra 11 iče11i h i iz v je~ ta č e 11 i 11 p o l{ r eta l{ l a s i č 11 e t e h 11 i k e, a p r 0-
11 a ći ples11e l{ret11 je, l<o je će se razviti iz -prirodnil1, 11espt1ta11il1 gibanja tijela, i koje ee 111oći izraziti 11eki sadržaj (dublje čuv-s tv ~ 11, 1n i s a on , d r a 111 a ti ča 11 , s at i r i č a 11) , a t11·e ·samo pokazati c.iražest i vještinu ple:snog un1jetnil{a.
Danas u svijetu paralelno ,teku obje str t 1 j e i te n.d e 11 ci je : k I a s i č n i bal e t , f i ks i r a 11
u svojoj estetskoj i t.ormalnoj koncepciji, r k oj a 1 se ne 111 i jenja, i moderni izražajni ples, koji neprestar10 traži nove putove, )love forme plesnog izraza i nove sadržaje blize životu, težnjama i problemima sad~šnjice. Vrlo znntat1 udio u osvježa,v anju plesa novim sokovima pruža folklor, neiscrpiva vrelo plesnii1 pobuda i sadržajnih inspiracija.
Uvid u te r a z r1 e te ž 11 je s u v rerne ne plesr1e umjetnosti pružit će subo tičkoj publici prvo s amo s ta I 11 o veče, divertissement, balet a Narodnog pozorišta, koje predstavlja z načajan događaj " razvoju samog kazali šta i u proširi~va11ju kulturr1ih vidika naše sredine uopće.
V. R.
• OLUJA Drama a 5 činova Napisao• A. N. OatroY•ki
Redatelj: Lajčo Lendvai
~c enograf: Andra De Negri As istent režije: Marko Tasić Slikar izvođač; Pa\,le Petrik
L I C A: Pavle Prokofije\1ić
Dikoj , trgovac . . Rudolf Opolski Boris Grigorijević, . I
njegov nećal{ . . Nikola Jo, anović Ma,fa JgnatiJevna
Kabanova, udovica Slova Bulgal<O\' Tihon lvanović-Kab6-
nov, njen sin . . Antun Kuja,,e.c Kate rine, njegova žena JelisBvt ta Kovačević V arvara. T1honova ,
sestra . . . , . Katar1na Baolija Kuligin, sitni građRnin
amater mehaničar Miloš JoJkiĆ .. V anja Kudrjaš, trgo-
.. ,ački pomočnik . Dregan Petrović Šapkin, s·tni građanin Marko Tas ć Fekluša. hodočasnics Klara Pejić Glaše, služavka kod
Kabanovih . • . Ankica Devčić t
: Gospođa s dva lakeja Miša Paraskijević
to
val6 alaptartasa, 111ely n1a is alapjat ke-P e z i a z u . n . ,, k l a s s z j k 11 s b a I e t t " • 11 a k. Ezekbe11 ina ugy anugy, mi11t sok szazaddal ezelott a tancos, az ujjai hegyen 'ja r, c s ip l{ e s s z o k n y a k f e l h oj e b e 11 l i beg a I e \' e go ben , 111 o s o I y o g stereotip n1 o o I I y a 1 e s te h n i l< a i f e l l{ e s z ti I t se g e V e l da C u I a z em beri test minde11 te rmeszetes 111 ozgastorven y evel.
A klasszikus balett tere11 sok-sok nev irta be magat a halhatatlanok koze, tancosok es ·koreografu~ok, akik ezreket ragadtak magukkal a lelkesedesbe, de a balett lenyege nem valtozott meg abba11 sem, mikor az orosz balett nagyme terei a XIX. szazadban a ta11cost eredeti fen yiizesse 1, akrobatikus teljesitmenyekkel es alakjanak „ karakterisztikus" kiemelesevel diszitettek fel.
A balett fejlodeseben a ket haborti kozott jelentos fordulat allt be. Talar1 fel sem tudnank sorolni mindazokat a teoretikusokat, koreograf oJlat es ženeszerzoket, akik elokeszitettek es megval6sitcttak e reformokat (Fakin, Duncan, Dale-r o z e, L a b a n). Ne z z tik c s a k , 111 i veze r e 1 te · e ref ormatorokat: a testet megsza badita_11i a s a b 1 on o s tri l{ 6 t 6 I , s z o kn y a c s kat 6 l e s a kemer1 y orru cipocsketol, a 1{ lasszikus teh11il{a mozdulatai11ak hamis es korlatolt abroncsait61 s ugy anakkor oly ar1 tancmozdulatokat talal11i, amelyek a terme-~ Lete s test h a j l at o k b 61 ki i n d u l v a v a 1 a n1 e I y tartalom kifejezesehez vezetnek (melyebb ~rzeki, dramai, szatirikus gondolat) es nemcsak a tancrnuvesz bajat es ugyesseget m Lltatja.
A ma i n1 ll V e s z i V i 1 a g ban par h uz amo s a n halad a ket aramlat; a klasszikus balett az o rogzitett esztetikai es formai I< on c ep ci 6 java l , me I y v a 1 to za t I a n e s a moderr1 kifejezo tane, amely alland6a11 tij utakat, 11j forrnai kifejezekeket es tij tartalmat keres, mely az elethez, a mai torekvesekhez es problemakhoz kozel ali.
A Nepszi nhaz elso or1alJ6 balett estje tehat b e tek i nt e s t nyujt a szabadkai kozo11segnek 8 mai tancmiiveszet kiilonbozo torek vesi formaiba, arni . igen jelentos esen1eny egyreszt a szinhaz fejIodeseben, 1nasreszt kulturan k lathatara-n ak kibovitese ben. v. R. ford. P. L.
zkvh
.org.r
s
•
WINN ETOU Putopis KARLA MAYA
Dramatiz.irao u 7 slil{a Branko Špoljar Redetelj : Rudc>lf Opolski ·
Inscenacija : Mađar Zoltan I ... I CA:
Old Shalterhond . . . Rudolf Opolski W . · Josip Bajić
1nnelou . . . . . IJ P t .• ragan e rov1c· Jnču-Čuna, p,.,gJavicR J.Jle-
mena Apaša, olRc \,\/in-netoua . . . . . . Mihajla Jančikin
1 čo-Či. njegovrl kćerka . Giza Katančić Klek1h-Pe1ra. učitelJ p'e-
mena Apaša, bijelce . S-,ša Vojtov Sam Hawken,; . . . . Geza Kopunović Tangua, poglavica pleme- _
na Kiowa . . . , . Zarko Vel icki Mr. Henry, pušl{ar . . Petar Vrtipraški Mr. Bancrost, iniinjer . Vaso Zorkić Rattler . . . . . . Marko Tasić
I. M1ernik . . . , . l_j bo Teodorović 11. MJernik . . . . Nikola Jovanović
Slike s lijeva na desno gore:!:
Mihajlo Janč,kin Giza Katančić i . Rudolf Opolski,
u sredini:
Dragan Pelrc)vić,
dolje:
Marko Tasić
Žarko Velicki i Vaso Zorki ć,
JI~ JI_ JIJ) 0 li--' '"li,
ls1net vajdasagi 111agyar szerzo n1u,·et vette mi.isorara a 111agyar egyilttes. Sulh6f J6zsef K;dolt a m<ijusfa cim(i 3 fel vonasos nepszinmuve11ek bemutat6jara l,~szOlnek a szineszek. A szerzo igen erclekes temat dolgozott fel ebben a szf n„ P'J di munkajaban. Az egyes mellekcse-1 e km e 11 y e l{ me l 1 e t a. 1 e g fob b c se 1 e km e n y e a darabnak: l1arc a babona ellen. Nagy szukseg van erre a harcra, m.ert sajnos 111 anapsag is se s zeri se szama ni11csen a t1ep kozott uralkod6 babonas szokasok-11al<. Ha valamelyik faluban nagy a gyer-11 1 ekha1and6sag, ege~z biztosan valami bn bonasl<odas az ok es ha tuzetes vizsga· 1atot inditanal<, megtalalhatjak az okot.
Garay Bćla, a rendezo w
Az orszag egyes falvaiban meg mir1dig az a f e I f o ga s Lt r a l kod I k : ,, m i 11 e k a g y ere k ? "
c s a k 1< e r1 y ere t f o g y a s z t. A bara n y a i l1egyv idek fal v ai ba11 nem regiber1 is meg az „egyke" rendszer uralkodott, hogy a foldet ne kelljen tobb gyerek kozott megosztani, l1a11e1n a birtok egyben maradjor1. Az elmult rendszerekben tudatlansagban es elnyo111atasba11 r1evelt ton1egek l\eserves eleter1ek es pusztulasanak letagadhatatla11 dramai bizonyitekai ezek a f~lfogasok.
•
• 12
:Thj[ -A'-JJ U S JF ,1-_ _
•
Sull16f J6zsef, a szerzii
Majdnem minden faluban akadt, -sot meg ma is akad - javasasszony, aki segitett ezeknek a tevfelfogas0knak terjeszteseben, segitett abban, hogy a oem kivanatos gyerek ne Jassa meg a napvilagot J;ia megis megszilletett, akkor a munkaba menes e1ott ·az anya - rendszerint valamelyik javasasszony tanacsara
makfejbol fozott teaval altatta el a gyermeket. Nen1 gondolt arra, hogy ez a mereg megoli az ertelmet es esetleg megoli a gyermeket. Ha valamelyik menyecske koriti eredmenyeser1 legyeskedett a csinos udvarl6, akadt javasasszony, aki valami szerre] elosegitette, hogy a szerelmesek utjaban levo ferj lassu sorvadasha essen es elko]tozzek ebbol az arnyekvilagb61 •..
R. Fazel(as Piri (Katica)
..
-
•
zkvh
.org.r
s
Ezt a temat doJgozta fel eles szem-1nel a szerzo es a darab tengelyebe Evat a javasasszonyt helyezte, aki uralkodik az egesz falun\ Rettegnek tole, mert befolyasa van a 1Jatosag0knali j61kereso asszony, aki J?enienek hataJmaval meg a jegyzo es csendor:ok biealmat is e) vezi.
~bben a darabba11 helyen van minden sz6. Nem mor1d tobbet egy gondoJat11yiY aJ sem~ rni r;iJ a nJ e 11 n )' i t kel I. De kevesebbet sem. SzirJte szamtani pontossag~aJ eµ,it1 f el a jeleqete ket, parbeszedeket, a moudatokai. !Es ezek a jeJenetek, parbeszed~k es mondatok robbannak, meg i,edig a keJJ{} pilla11atban A tortenetet kedN~s kis szerelmi harmassal
Vujkov Gćza (Gombos gazda)
tette valtpzat0ssa es bajossa a szerzo, an1elyben a gazdi~ lean~ es szegenyfiu, kocsm.arosla11y es gazdag fiu, n1ajd a szegeny naP,szamos csaladb61 szarmaz6 leany es a f iatal ta 11 it6 talalnak egymasra, Ahogy ezeket a jeJer1eteket megirta, ahogy alakjait mozgatja, az csupa ja t€kos gazdagsag. Am1t rnas szinpadi ir6 11agy szinpadi tiradakban mondana el, azt o sima11 e:; ro~~de11 fejezi ki.
A szinesfiek valamennyie11 reg latott szeretettel es odaadassal keszuloek a szep felaPfttra) akikoek elen jar G::sel1 Maria a javas~sszony sz,erepeben, v~amint R. Fa2ekas JJ>Iri, KaUc3 a gazdj!lg
(Fo/ytalas a 18 oldalon)
Kid6lt a mcijusf a . . . t •• 11 •• ae,asia 1i 3 .......... a.
lrta, SNlaol ''•••i K"' rn1ester: Bermel Mi4los
R-endezo: Garny Bela Diszlettervez6: l\i'f agyti r Zoltan
Szemelyek:
Gombos gaz 1a . . . Vt1jkov Geza Lidi. a f elesege . . . Juhasz Anna Katica, a leanyuk . . R. F a/ekas Piri Piste. a szolgajuk , . GY.a~·jes lstvan Ozvegy S6sne. gazdag
parasztasszony . . . Ba1az, Janka Ferko. a fia . . . . Ver~egi J6zsefi Huszag o,.. ni. napsza-
moslegeny . . . . Godanyi Zoltan Es,ti, a huga . . . . K. Szkala Jolan Zala, tanito , . . . . Fejes Gyorgy Kocsmaros . . • . . Santha ~andor 1.9a, a lean} a , . . . B · ratkai Marta Eva. javasesszony . . Sz. Cs~ h rviar1a R6nai. vandorcirkusz
igazgatć . . . . . Bakter . . . . . . . K8
arcsi J.l parasztzeneszek or,ac;;
Remete Karoly Szab6 Istvan
) l ' . . . . 2
1 8SSZO n Y . , . , .
3 . , . . '
F orgacs Jozsef Kuny, M,haly Katrt Nellt Kiss Julia Palfi Margit
-·
Tortenik: az 1930-as evek elejen cg)' dunamenti faluban
l: Godanyi Zoltan (Ht1szag Dani)
I
13
NekQliko riJeči o · r.ežiJi 11Traviate" • .
5. I. 19 5 3. t1 Nar o cJ no n 1 pozor ištu u S u t, o tic i pr,ri p111 je izvedena „ :rraviata~, romantična opera od O. Verdi-a„ Libretto je napisao Piave po romant1 „ I)ama s kamelijan1a II od D~1mas-a sina.
Poznato·· je da je O\'a opera 11a premijeri , 6. III. 1853. propala, aJi je \1eć iduće godine počeia svoj trittmfalni put, r1e S?mo po I taliji, nego
, i po cijeloj Evropi. U Zagreb11 clavana je I 879., a 11 Beogradu 1923., najzad tt St1botici 5. I. 1953, gotovo 100 godina poslije pr,1e i2\1ed be.
U inscenaciji (scenograf Oe N_egri Andra) odstt1p~lo se od dosadašnji11 s tereotip11ili šablona. Osim posljednje slike (IV. čin) cijela je opera
1 scenski postavJjena tt zavjesama. Pr,1a slika (I. čin) · predstavlja zimsku baštt1, droga s1il<a se od igra,1a na verandi ljetnikovca tt bliziri Pariza, t reća Lt
· salon 11, a četvrta t1 sobici osi rom aše11e, 11a smrt bolesne Violette .
•
Namjera redatelja bila je da se karakter · intimnosti ne izgt1bi: da J)Ompeznost i iz\1ještače. nost isčezne; da 11 prvi plan ... tupi prirodno izgovorena i pje\1a11a riJeč, muzičl<i izvajana, frazeološl<i )()gična, odgovarajućim gestom praćena.
Ja se nadam, da će ova opera na subotičJ<oj pozornici, gdje se zahvaljt1jući rukovodstvu Opere, osjeća S\1e viši i \' iši t1mjetnički uspon, udomiti i 11čvrstiti 11 redovnc,m osnovnom repertoir-tt.
Aleksandar 1\1 a rin ko,· ić u 11lozi „ AJf reda Germonta• .,
l i
• ~ , ••
•
Jelka Asić u ulozi ,, Violette •
Najzad, kc10 redatel j „ Traviate" 11 Subotici, moram konstati rati, da su U p r a v a pozorišta„ kao i cjelokupni pozorišn i kolektiv, ttložiJi maksim11m truda i raspoloživil1 materijalr11h sredstava, da se 0\10 Verdi -evo remek-djelo što bol je iz\1ede.
Novi Sad, 22. 1. 1953 god. RUDOLF ERTL, prof.
TRAVIATA Opera u 3 čina (4 slike)
Libretto napisao: Frencesko Maria Piave Muzika: Gi useppe Verdi
· Dirigent: Borislav Pašćan Redatelj: Rudolf Ertl
Scenogra f: Andrija De Negri
Violetta Valery - . Flora Ben,oix . . Annina . . . ,
LI C A . Jelka Asić . Ana lvanišević . Analiza Mezei
Alfred Germon t . Aleksandar Marinković · Dragulin Margetić
Giorgio Germont . . Bela Tikvicki Gaston . . . , . Josip Poka
. Barun Douphol . , Antun Crnjaković Markiz d' Obigny . Janoš Nadai Doktor Grenvil . . f ftar Kopunović Sluga kod Flore . . Matija Merkov1ć
•
zkvh
.org.r
s
Kako je nastala opera ,,Dužijanca'' '
P r v i z c1 m eta k opere „ Duž i ja r1 c e " potječe iz god i 11 e 1 9 3 8. Tad g s a 1n ko 1n poni r a o melodiju sadašnjeg dueta Blaška i Ruže u drugon1 či11u svoje opere i stvorio n1uzički n1otj v grada Subotice. Gotovo deset ~odina je prošlo, dol{ nisam 11astavio izgradnju „ l)už ja11ce". U I je tu l 9 4 7. pozva 11 s a m bi o od zagreb a č k e Radio-~tanice, da na te111 u j edr1og narodnog obič~ja komponiram djelo, koje bi moglo biti i ko11crrt11 0 i sce11ski izvedeno s trajanjen1 od po prilici pola scita. Oct-· mah s a m iz a b r a o 2 a te n1 u b u 11 je\' a č k u duži jancu kao tipičan žetve 11i običaj, koncipirao oveće muzička djelo u obliku
,, 1 raviata • Jelka AsJć (Violett~) i Bela Tik\ icki (O Gern,ont)
Ansambl naše Opere počeo je s uvježbavanjen1 pri•e bun/evul·ke opere .• Duii,once". Tim povodom donos1mc, iz pera Aumpaz1/ora 1 auto'ra l,bretla s/{jedećl clanuk:
V
kantate i nazvao ga „Zeielačka suita"* ( ,, Do ž ej ·a 11 i c a '' ) .
,., To djelo načinjena je od 4 stayka :-Zetel ač ka pred igra, Radost risara, Zit11 · vinac i But1 jev a čki ples. Prva dva sta \'ka bila su gotova krajem 1947. a druga dva ti prvim ... 111je~ecima 1948. Prva radio-izvedba „ Zetelačke s_uite" bi)a je 13. VI.I ..
•
„ T r a\' i at a " - A I e 1\ s a n da Mari r1 kov i ć ( A . G e r ni on f p i JeJka Asić (VioletLa)
194'8. s uspjehom: koji je oduševio i izvođače i slušatelje tako, da sam s više strana bio upozoren, kako se u tom djel~ očituju elen1enti za operu. I otada me za oku p l ja 1 a rn i s a o, da s t v ori 1n p r v u b u -njevačku operu, do čega je i došlo u godini 1952. ·
Opera „Dužijanca" ima dva čir1a i 111eđuigru (inter111ezzo). !\jena radnja događa se u žetvi 11 a b u nje \ a č ko n1 s a 1 a š u :. p r v i č i :1 u r a 11 o j u t r o 11 a p o č e t k u ž e t v e „ a drugi čin poslije pod11e 11a svršetku žetve, koja završava proslavo111 žetve„ duž i ja 11 c o m, u v e I i ko j b a 1 e t r1 oj s c e 11 i „ 01{0 glavnih osoba opere - ba11dašic~ Ruže i bac1daša Blaška - razvija se mali zaplet rad 11 je, u ko je m s ud je 1 uje o s obi to čoban Stipe unoseći u scenska zbivar1je \' e dri e I e m e 11 at s pri rn jesam a ko 111 ike.
15
dj j k I 11 I, p r o 11 i r i i r a Iju b \ f
r n1 e ko j. ta I I i c a a r11 tl di o J kti ,a, I oji repr z 11t1ra bLtnj vačl i la i t\' U. užija11ca j 111a ovn(.
p r kak j i i prir d110 , kad e radi ž t v i u k joj u dj l u j \ f e I i k a_ l< u p ~11 ~
ri ara i ri aru a. Zato u zborovi pr t z111 11 i ci n1 lfZičk rad 11je
an1a bit i adržaj opere 1ra žili . ti , a 11 j 11 a n1 uz I ka b ~ d e u ! o J l{ I o r_r1 o 111 ... s t I J u.
To je 11vjetovano i bu11Je\· ačl<11n zetv ,~-1 i 1n običajem , koji j 11 zet ka o o~ v 1 r opere. A bt1dući da sar11 ir11ao. pred _oč1rna 11 a j i r e s Joj e v e p tl b I i k , za k o Je ! e J 11n , d a
O\' U prvu bunjeva,čku operLt ~.r1grle l~ao v oj u , 11 a s t oj a o ~ a n1 11 rr1 e I od I J. s k o 1_11. ~ 11 ve1n ostalom 1nuzičkom 1zraža JU b1t1 to
jedno tavniji i što razumljiviji. Nis~.111 il bjegavao ni imitaciju r1arodne pop11evke, amo da glazbu opere "' to više pribli žirn
--- r c u on i 11 s I u s a te l ja , koji 111 a će 111 o ž d a o \To bi ti prva s b vat I ji v a opera.
Već prva dva takta uvertire 11aja\1 -
l j uju jedan od gla v11i h m uzičk il1 1noti v a o pere, rnotiv bunjeva~kog mor:1ač~?ga kola. Na tom motivu izgrađena Je crJe1a 2avršna baletna scena, u kojoj se uz ples i pje mu te uz obred predaje žitnog; rinca odigrava proslava žetve. I drugi
;5 u motiv i, 11 a l< oj im a Je građen a g I a z b a Dužijar1ce" , folklor~o~ porijekla, ?d ~o
j e g se ponešto ud a J Ju Je s amo . mo t I v_ . J Ju -bavi Ruže i Blaška (prva Ruž1na ar11a tt
J. činu te osobito u odlomku međuigre ,
Završni prizor iz opere • Tra\riata 4
16
Ana J\,a 1 1iše\r i ć Lt t1 lozi I:;- lore Ber\1oix (1' 1·raviata·)
kad č oba 11 ~tip a pjev a o Iju b a vi). 1, a d se prvi put spomi11je Ranka" ka? varoš~nka, orkestar se javlja sa svecan1m mot1 von1 S u b o tic e, kojoj je i po veće 11 o ovo prvo bun jevačko ce11sl{o 1r1 uzičkos djelo.
Partitura opere "Dužija11ce" opseže 250 st ra r1 ica, na l{oji111 a je zgrnut velik rad, izvršen često s golemim napor?tn. Smisao tog rada i ostvarenog djela Jest velika ljubav prema rođenoj bačkoj grudi i p r e m a 11 a rod ti , ko j i r1 a 11 joj živ i.
Josip Andrić
Obavijest Uredništva
Radi \ ' e li ke potražnje, 11ašeg časopisa, kao i radi, izr1i1nne važno.sti na red 11i 11 prernijera „ Naša pozornica" iz] azi ovog 111 j eseca dva puta. Slijedeći broj izići će 15. feb. I 953. god. P?VOdon1 sveča11ih premijera Shakespeareov1t1 komedija: ,, Vesele žene Windsor ke• i "Ukroćene goropadr1ice"
Szerkesztosegiink fel hivasa ol vas6inkhoz
Tekintettel a nagy keresettsegre, valam,nt ko\1etk zo bemutfit6ink kiveteles jelentosegeret a „Szinpadunk- e h6ban ket~z~r jeJenik meg. A ko\.,etkezo s1am Schakespec1re ket vigjat~kane k : a ,. Windsori vig nok" es a "Makrancos holgy'" unnepi bemu ·at6ik alkelmab61. 1953 februar 15-en jelenik meg.
..
"'
zkvh
.org.r
s
Kec rneregi tar ulata az orszaguto11
3-ik kep
2-ik kep: czab6 Janos, Czel1e Gusztav ćs f ejes G)rorgy
Slike u ovom broju foto //BERT A''
Jelenet az elojatel<l16J
,,A NEMZET NAPSZAMOSAI''
Vas Gereber1 hasoncimii reger1yeb{\l Irta MAMUZSlCH ISTV AN:
,
Rendezo: MAMUZSICH ISTVAN Diszlettervezo: MAGYAR ZOLTAN
Az 5·- Jk kćµ: Fogadasi jelenet
('-'' !ft 1:a::x ; ;;a
2-ik kep: Czel1e Guszta\' es I.,.. S z ka I a J o I a n
17
I
Sadržaj točaka ,,Baletskog diverlissemenfa'' , Tottu,·no '' i „ Val se b,-illanfe" od Cl1opina
Po 1 ako j i d i v 11 oj C 11 o p i 11 o\' oj rn u z i ci azdragana i razigrana vilinska bića Sil-id~. ~~če u svojim lepršavin1 l1alji11ama, razec1 svog princa. Kad ga nađu iaraju
veselo s 11jime i u vrtlogu briljantnocr alcera daju oduška SVOJOJ sreći.
0
,, Valse triste" (,, Sm,·t ,-a nje ni ka") od J. Sibeliusa
U smrtnom hropcu rar1 jer1ik traži spas od smrt i i b o I o v a , a I i k I o 11 e ·i u po!usvijesti vidi smrt, koja ga muči i od koJe ne može da pobjegne, zatin1 majku, dvije djevojke, koje mu liječe rane i napajaju ga vod o m„ G I e daj ući ž i v o t, r a 11 je-1 i k se pridiže , a 1 i s m rt se \' r a ć a. O I< ruže n v oj im vizijama o 11 u rn u l< a m a iz diše.
Mađa,-ska „Rapsodija'' od F. Liszla Momci i djevojke sastaju se 11a
bu~aru radujući se mladosti i životu, zbltžuju se u ljubavi i odlaze sret11i u ritmu čardaša.
.,Igra satova'' iz ope,-e ,. Gioc·onda'' od Pochinelli- a
·O vi n1 var i ja ci a m a p r v a ci b a 1 eta prik a zuju k u I m i n a ci ju vi s oke te t1 11 i l( e s v oj e
(Fol),tafcis a 13 oldalr6/)
4e.a~y szerepeben. Az 6 eg),szeru sz a \'ai mely erzeseket l<elter1ek a 11ezoben. Cseh Maria tnint E\ra javasaSSZ011)' vesztkar o g 6 e s at ko t J i i1 e g 6 je I e 11 e te i i e I k e t do bb e I] t O e k. S a r l ta S a ll d O f k O C S m a f O S a e} e t 11 (i a l a k i ta s 11 a k k e s z u 1, a l< i me 11 e t t F ej e s G}ro rgy, Godanyi Zolta11 es Versegi J6-z sef a z e I o a da s r e 111 e l{ f i g t1 r a i 11 a k i g e r. k e z 11 e k . H e l y s z (1 l{ e 111 i a t t r1 e n1 ,., o r o 111 a t 6 k fel az osszes szereplol{ de lell<e "' 111u11-
k a 11{ ada s u l{ bi z to s i tek a i a s i k e r ne l<.
A r e n d e z e s i g y e k s z i l{ a 11 ep s z i n 111 ti -11 e l{ 111 e gadni a z t a f o r 111 at, a 1n e l y a f a I u t o l y a 1111 a k r11 L1 t a t ja b e , 111 i 11 t a 1n i J y e n v a -16 ba11. Sem a d iszl etezesben se111 a ru l1a k ki a 11 i ta s b a n 11 e m v a 1 to z i k a d ara b l< i a l -1 i ta s b a l< i v a 11 li o z 6 a I 11 ep ii 1111 epe 11 y e e s ne rr1 a 1 par r1 s z to l{ 111 o z gat a s a v a I i g )1 e ks z i l{ sil{ert csil101ni. Az a torel<ves, hog1, a darabba11 szereplo alal{Ol( l111s es verb6J
18
u1njetnosti: u ponoć iz začaranog sata iz 1 a z e l< r a I ji c a 11 o ć i i za č?. r a 11 i princ i igraju svoj ples.
,,Seoska idila'' od Milana Asića Seoski don Juan udvarao je svim
seoskim djevojkama, a nije ostavljao na 1niru ni raspušter1ice ni udovice.
Kal{ o j e prošao, v i dj e t će 1 e !
,,P,-iče iz bečke šume'' od St,-aussa
J utr o u š u r11 i, p r o I a z ni ci, djeca, za-1 ju b l je ni parovi i jedr1a mala ljubavna idila. Mladi ra ~kalašeni grof šetajući se po šumi sa svojim prijateljem, u lovu na fazane, naiđe na divno stvorenje, u koje se zaljubljuje. Dalje se šumom redaju slike uobičajene na šetalištu u nasmijano sunčano jutro.
,,Bole,-o'' od Ravela Do I< r1 aro d mirno s pa v a, prikrade
se usred n o ć i dem o 11 , ne ž e I e ć i dobro ni ko n1 e, l) ud i vođu 11 aro da i om a đ i ja ga s \r oj i n1 z l i m oči n1 a i k r e t r1 jama. O v a j prozire zJo, uviđa propast svoga naroda, odupire se, ali bezuspješno, jer demon s v J ada i , b o g i n j u za štit 11 i c u tog 11 aro da; da sam postane pobjednikom.
far ago t t e m bere k le g y e 11 e k, a ki k m onda ni\1 a l 6 ju I{ b a r1 nen1 a l<tilsosegekre l1elyezik a f 6 s u 1 )' t, l) a ne ni a l e I e k r e, a m e 1 y e b ben a 1n (1 f a J b a 11 e p eno I }' a n fon t o , m i nt bar -111ilyen 1nas drar11aba11. -
Gara,, Bela .
HUSZOHNEGY PIROS ROZ SA Vigjatek. 3 felvonasb1n
1 tre: Aldo Be11edetli Forqitotto: H.:.rceg Ja11os Rend, z6: Viragh f\11hal~,r
Diszletter\'~Zo: A l)e Negri
Szerepl6l{:
Alberto \leranni. mernol~ . ~zilagyi Laszl6 J\11 ari na a f e I e se g e . . . . F ere n c z i 1 bi Tom~so Sa\1elli, ugy\rćd . . Feje'i, G)'orgy Ro5ina, '"'zobalan)' . . . . K. Skala Jolan
.. Ugvel6: Sul\1 1k Ti bor Su-g6: Eibeniutz R6zsi
-
..
•
zkvh
.org.r
s
Kolektiv tvornice bicikla ,,Partizan''
Razgovor s njima ... često otkupljuje naše predstave
Posljednja slika opere N. š. Zrinski, pje vači i orkestar izvodt' poznatu koračr1 i cu „ U boj, u boj " ... Još se z\ruci 11 isu stiša li, kad je odjekr1uo aplauz. Ova predstava bila je otkupljena za 1adnički l{olekti \r tvor11ice "Partizan".
Na izlasku iz gledališta sreli smo direktora druga Torm u i za1n0Jili ga da 11 a rn n e što kaže o k o I e k t i v 11 om o t k u p I jiv a 11 ju po z. predstava, koje u posljednje \rri jeme praktici ra 11jegovo preduzeće.
U kratkon1 razgo\7oru s r1 jim, doz-11ali sn10 da on i radnički savjet či11e sve, kako bi se poboljšao društver1i život rad 11 i ka. Pored o s ta I o g, r e ka o je da je izdvoje na· p ril i čna su111 a iz fonda za samoraspolagan je, kako bi se završila zgrada za priredbe.
Pri oprašta11ju, izrazili smo želju da čujemo mišlje11je r~d11ika : Odgovorio je : ,, To je bar 1 a ko, s utr a 11 a s p o sjeti i e u tvor111ci" .
I pošli s1110 •••
Tišinu tvor11ičkog dvorišta porem eti lo je n1ul<lo zuja11je strugova, kada sn10 otvorili vrata l1ale i stupili u nju. S narn jer o rn da čuje n1 o miš I je nje radnik a o pozor;štu i repertoaru, zaustavili smo se pored prvog struga, za kojim je radio 54 godišnji radnik liusar Elemir.
Interesira nas, da li odlazit.e Ll pozorište.
Ji 11 zar Elem1 r
Kako da r1e ! Glasio je odgovor. Baš sam ovoga puta bio 11a sve tri prtredbe, ko je je otkupila r1aša podružnica. Nemojte misliti da sa111 odgovorio na os nov u po si jednji 11 posjeta. Ne, ja redovno gledam predstave Hrvatske i Mađarske drarne.
e
- Kako su Vam se dopale posl jednje koje ste gledali?
- Koncerat oper11ih ari ja me odaše vi o. Mi s I i m , da je to 11 a j b o I ji način na koji se opera 1nože približitL širim masama. Iza toga smo s1ušali N. S. Zrir1-skog. Bila 11a1n je pr1 stu pačni ja.
Koje pjevače volite slušati? - Od svih odvajam Asićku, Tik.
vickog i Nemeta. - šta mislite o repertoaru? - Mislim da bi trebalo pretežr10
igrati komade iz narodnog života s pjevar1jen1. Poslije posla žeJim odmora i zato najviše volim vesele komade.
Kako gledate 11a to što podruž-11 i c a o t k u p I j uje pred s ta v e ?
- Na sastanku sa1n podržavao taj prijedlog. M11ogo je l{oris11iji od bilo
· kojeg drugog.
Drug Serenčeš Bela zaustavio je strug kada smo prišli. Opet ista pita11ja i s I i č 11 i odgovor i. Pri pozdrav 1 ja 11 ju rekao 11arn je : ,, Tre bal a bi uprav a u vesti pred a van ja za na s rad r1 ike o s a d rž a ju opera. To bi trebao biti 11ovitet bar za oper11e.
S erenčeš He IR
1
predstave koje otkupljuju sindikaJ11e po„ družnice. Morate in1ati na umt1 da večina od nas prvi put sluša operu.
Zamolili smo drugove koji su nas pratili, da nas odvedu do neke radnice. Devetnaesta godišnja radnica Šubičak Margita bila je kojoj smo postavljali pitanja.
,_ Mislin1, da je trebalo ranije organizirati ove kolektivne posjete pozorištu. Poslije predstave sutrada11 dolazin1 mnogo svježija na posao. Volim pozozište i u njemu vidim razonodu.
Na kraju smo zamolili drugove Vojnić Luku, kadr. ref. i Salaj Jovana predsjednika sindikalne podružnice da nam i oni kažu nešto o predstavama koje kolektivno otkupljuju.
U borbi da se poboljša društveni život naših radnika, uzeli smo kao jedan qd načina i kolektivne posjete pozorištu. Zelimo da stvorimo kod radnika ljubav za pozorište, tako da bi oni svoje slobodno vrijeme koristili za k~lturne za-
4 ..... ........ _.,,,,,,,. ~ _.... ....11111111 ....11111111 ....11111111 ....11111111 _.... ~ ,..,,. ,
•
y
Subičak 1\11argita
bave. Još i ma 111 eđu na ma ljudi koji odlaze na pozorišne predstave samo zato, što su dobili kartu. Mi hoćemo da 011i
u pozorištu vide jednu potrebu. Imamo u pianu da svakog mjeseca
otkupljujemo bar jednu predstavu. Kada budemo završili zgradu, zvaćemo vas da gostujete kod nas !
Doći ćemo ! M. TASIĆ
1 _...,,, A < _.... 1 ....11111111 _.,. _...,,, ....11111111 _...,,, ....-1 ....C ....c; . I ~ ~
Uz veoma povolj11e uvjete kod
li
u SUBOTICI
ZA SVE I N FORMACIJE OBR~L\ TITE SE S PUN IM
20
"
POVJERENJEM T~t\SOJ RADNJI U REPUBLIKAN-SKOJ ULICI BROJ 13 C I JENE S U
POVOLJNE, VELI KI IZ B O R, SOLIDNA IZRADA!
:I
zkvh
.org.r
s• • •
• • ..
• • •
TVORNICA •
TRAKA I ZAVJESA SUBOTICfl
-
Teleloni: 13-44 i 19-21 Telegrami: ,,MLIDOST''
Nudi Vam svoje prvo k I a s ne pro iz v od e i to s \1 e v r ste svi I e r1 i 11 p a n t 1 i l{ a, pa 111 u č 11 u i ko 11 ča 11 u č i p k u , r11 ate rij a 1 z a za v j e se , I a sti š e , gumtne trake, muške naran1e11ice, muške podvezice, i svu ostalu pozamanterijsku robu.
KOSOVO POLJE HROJ 4
Telefoni broj 10„77 i 13-68 . , lt • - • ' - • - .. •• ' ,,, .~ .. ~
Ukusan n_a mj ešlaj dobrog kvaliteta najjeftinije \
možete nabaviti u našoj radnji, koja se nalazi
U SUBOTICI I JTRIJA 1 UCOVJCA BR. 10
T J f o tl b I o J l 6„ 7 8 • • • •
Sreski Sav:ez Zeml,joradničkih Zadruga preduzeće za trgovinu alkoholnim i bezalkohol
nim pićima u Subotici, Dim„ Tucovića 15, tel. 13-79
R a s p o I a ž e sa p r i r o d n i m v i n o m :
•
zo i
aro
•
' •
Rizling, Vertelenji, Muška-. taj, Kevidinka itd. kao i
rakij Jm Komov :com , Kaj„
sijovačom svim vrstama
r a z r1 i h li k era, s a d a vode
ka o i buk o v a č kom l{ i s e I o m \' o d o 1n
Sve to možete dobiti svakog dana u
našem podrumu Engelsova 9 Subotica
•
•
Sreski Savez Zemljoiadničkih Zadru~a vallalata alkoholos es atkoholmentes italok keresk.
vallalata Szubotican, Dim. Tucovića 15, Tel. 13-79
Rendelk:ezik a l{0\1etl{ez6 'eredeti borokl~al: \
• • • \
•
• •
•
R i z l i 11 g, V e r te l i 11 i , M u s l{ a
t a I )' , K 6 '" i d i n ka s . t • b . Li g y
111 i 11 t t O f k O ) y e S : b a r a C l ( p a -l i n ka v a 1, m i 11 d e n f a j t a I i l< 6 r -
r e 1, s z od a \ I i 2 z e 1 e ~ b Ll l{ o V a C s i a s V a 11 y V iz z e I
· A fenti aru naponta kaphat6 pincenk
ben, Szubotican, E11gelszova 9 szam
..
zkvh
.org.r
s
PRIJE NEGO ŠTO I<UPU .JETE
• • grevn1 1 gra ievlns I mater ial
posjetite naše do b r o s o rt i r a ne prodavnice gdje će te biti kulturno usluženi po s o li d ni m cijenama
Gr adsko trgov[1 čko pre dt1 zeće
'' ''
S U 8 O I I CI, Telefon: 12-25
•
~ ~
~ 19-l-1953 ~
J:>latna i svu ostalu pamučnu i svilenu robu na metar . ......m . Zensko svileno rublje i mušku pamučnu konfekciju ..... ~ Vunenu i pamučnu pletenu robu i vunicu, štofove i ..,... ~ tepihe. - Svu ostalu 1 a k š u i težu konfekciju i po- ~
modnu robu. - Svakovrsnu obuću i kožnu galante- ..... ~ riju. - Ručne i zidne satove i budilnike, radio ..,... ~ aparate i bicikle. Namještaj u garniturama (sobe ~ ~ i kuhinje) i komadni. ....
~ Nadalje još i stotine drugih artikala u najvećoj robnoj kući Vojvodine : ~
~ ~ ~ - ~ ~ ~ ~ .... ~ . .... ~ SUBOTICA, Telefon kreditnog odjeljenja: 23-15 , ~
~ Koristile naše najpovoljnije oslove za kupovinu robe na kredit! ~ ~ ~
YYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYYY~Y
UJ)f3V3 • i g„ J g
Korr1erc. . 15.49 t UCUfl • l 7 --1.3 I) l a r1 . . • l .. , .Jt)
Pošta11ski fah: 89
- ---------------
•
'
'' ,.
i
· ·Proizvodi kompletne bicikle i dijelove
JVl 11 š I< c b i c i 1< I e : •
" J) a 1· t i z c1 I 1 , E ' t r a , I „ LI x t 1 s, 11 IJ c r i o r
•
..,
Ze11ske bicikle:
f) ~1 r t i z ~1 11 1< 8 , E x t r ~1 ,
L 11 ;< t1
Pio11irsl,e bicilt1c: P i o 11 i r l< ~1, f-) i o 11 i r •
•
,.
•
~