Albert CamusAlbert Camus

StranacStranac

Pripremila: Marta Lončarević, prof.Pripremila: Marta Lončarević, prof.

Ja se bunim, Ja se bunim, dakle dakle

postojimpostojim

S glavnim junakom romana S glavnim junakom romana ““StranacStranac”” poistovijetila se čitava jedna poistovijetila se čitava jedna generacija; poistovijetila se s generacija; poistovijetila se s njegovom ravnodušnošću u odnosu njegovom ravnodušnošću u odnosu na ljude i institucije što ga okružuju i na ljude i institucije što ga okružuju i s njegovim osjećajem da ga okružuje s njegovim osjećajem da ga okružuje posvemašnja laž.posvemašnja laž.

Filozofija egzistencijalizmaFilozofija egzistencijalizma

začetnik je danski filizof Kierkegaard

egzistencija prethodi esenciji

postojanje prethodi biti, suštini, cilju života

osnivač romana egzistencijalizma je francuski pisac Jean Paul Sartre

elemente egzistencijalističke filizofije nalazimo u djelima Dostojevskog, Prousta, Kafke.

Egzistencija je jedina dana, ali njezina danost izaziva osjećaj tjeskobe i mučnine. Ti osjećaji mučnine mogu biti prevladani čovjekovim djelovanjem i stvaranjem.

Egzistencijalisti smatraju kako je čovjek u moralnom smislu apsolutno SLOBODAN birati sve moguće varijante ponašanja, od rođenja do smrti.

Egzistencija: naše postojanje, naš život.Egzistencija: naše postojanje, naš život.

Esencija: srž, smisao kojim punimo naše Esencija: srž, smisao kojim punimo naše živote, dajemo samom životu neki živote, dajemo samom životu neki smisao, svrhu, razlog.smisao, svrhu, razlog.

Jedino što je sigurno, to je naše postojanje, sada i Jedino što je sigurno, to je naše postojanje, sada i ovdje. Sve drugo je na nama, esencija je zapravo ovdje. Sve drugo je na nama, esencija je zapravo izmišljotina kojom dajemo smisao egzistenciji: izmišljotina kojom dajemo smisao egzistenciji: čovjek je u moralnom smislu apsolutno slobodan čovjek je u moralnom smislu apsolutno slobodan birati sve moguće modele ponošanja, od rođenja do birati sve moguće modele ponošanja, od rođenja do smrti.smrti.

Stranac

Albert Camus, Mit o Sizifu

filozofski esej nastao kao komentar romanu “Stranac”Bogovi bijahu osudili Sizifa da neprestano kotrlja veliki kamen uz brijeg, koji se snagom inercije vraća natrag.

Camusa interesira Sizif u toku povratka, u trenutku kada Sizif ponovno silazi u podnožje brda ne bi li iznova gurao kamen na vrh.

RođenjeRođenje

Sizif Sizif

Sizifov posao = besciljan posao = apsurd, Sizifov posao = besciljan posao = apsurd, besmisaobesmisao

Bogovi bijahu Bogovi bijahu držali da nema držali da nema strašnije kazne strašnije kazne od beskorisna i od beskorisna i beznadežna beznadežna rada.rada.

Prevladavanje apsurdaPrevladavanje apsurda

Sizif stalno radi isti Sizif stalno radi isti posao i svjestan je posao i svjestan je njegova besmisla. njegova besmisla. Prevladao je apsurd Prevladao je apsurd poznavanjem i poznavanjem i prihvaćanjem prihvaćanjem besmislenosti besmislenosti takvoga posla. takvoga posla. Sizif je svjestan Sizif je svjestan apsurdnosti svoga apsurdnosti svoga posla što mu daje posla što mu daje nadmoć nad nadmoć nad apsurdomapsurdom

Valja zamisliti Sizifa sretnimValja zamisliti Sizifa sretnim

Sizif je spoznao uzaludnost i zato ju je mogao Sizif je spoznao uzaludnost i zato ju je mogao prevladatiprevladati

Prevladavanje apsurda

Svijest o apsurdu

Sizifov posao

Stranac U svijetu koji je U svijetu koji je

izgubio smisao, izgubio smisao, ispresjecan ispresjecan apsurdnim apsurdnim zidovima, čovjek zidovima, čovjek ostaje ostaje stranacstranac, , moderni Sizif koji moderni Sizif koji uzaludno kotrlja uzaludno kotrlja kamen svoje kamen svoje egzistencijeegzistencije

StranacStranacRoman o smislu postojanja i mogućnosti akcije u svijetu besmisla

M. osjeća životnu prazninu i sveopći besmisao.Mersault; pasivan, nezainteresiran

Tematsko idejna analiza romanaTematsko idejna analiza romana/roman apsurda//roman apsurda/

Mersault sasvim slučajno Mersault sasvim slučajno postaje ubojica. Na ubojstvo postaje ubojica. Na ubojstvo ga motivira: sunce, mučnina, ga motivira: sunce, mučnina, svjetlostsvjetlost

On svemu prilazi On svemu prilazi nezainteresirano pa i nezainteresirano pa i Raymondu koji ga naziva Raymondu koji ga naziva prijateljem.prijateljem.

Raymond je svodnik i želi se Raymond je svodnik i želi se osvetiti djevojci koja ga vara.osvetiti djevojci koja ga vara.

U sukob ulazi djevojčin brat i U sukob ulazi djevojčin brat i Arapi.Arapi.

Raymonda prijatelj poziva na Raymonda prijatelj poziva na odmor, a snjim dolaze odmor, a snjim dolaze Mersault i Marija. Mersault i Marija.

Slijedi incident na plaži.Slijedi incident na plaži.

Analiza misaonog svijeta likaAnaliza misaonog svijeta lika

Muči ga: što mora dobiti dan dopustašto mora putovati po vrućini

ravnodušan je na sprovoduravnodušan je prema djevojci Marijibez ambicija prema vlastitoj karijeri

Ideja romana: težnja da se apsurd prevlada

StrancaStranca sam davno sam davno sažeo u jednoj rečenici sažeo u jednoj rečenici koja je, priznajem, vrlo koja je, priznajem, vrlo paradoksalna: u paradoksalna: u našem društvu svaki našem društvu svaki čovjek koji ne plače na čovjek koji ne plače na pogrebu svoje majke pogrebu svoje majke dovodi sebe u dovodi sebe u opasnost da bude opasnost da bude osuđen na smrt! Htio osuđen na smrt! Htio sam da kažem samo sam da kažem samo to da je junak ove to da je junak ove knjige osuđen samo knjige osuđen samo zato što se nije zato što se nije uključio u igru. U tom uključio u igru. U tom smislu on je stranac u smislu on je stranac u društvu u kojem živi...društvu u kojem živi...

Fabulativno – kompozicijska analizaFabulativno – kompozicijska analiza

Prvi i drugi dio romana govore o istom događaju promatranom iz dva različita Prvi i drugi dio romana govore o istom događaju promatranom iz dva različita kutakuta

1.1. Neposredan događajNeposredan događaj/realni događaj//realni događaj/

Mersault: neposredan iskaz, Mersault: neposredan iskaz, spontanost, iskrenostspontanost, iskrenost

Uvod: nema gaUvod: nema gaRavnodušnostRavnodušnostMersaultovo ponašanje u Mersaultovo ponašanje u

ubožnici:ubožnici:- puši kraj odrapuši kraj odra- pije bijelu kavupije bijelu kavu- prespavao je cijelu noćprespavao je cijelu noćPogreb: mučnina, znoj, razmišlja Pogreb: mučnina, znoj, razmišlja

o majčinom prijateljuo majčinom prijatelju

2.2. Njegova rekonstrukcija Njegova rekonstrukcija/njegova iskrivljena /njegova iskrivljena percepcija/percepcija/

Sud = simbol društvanog Sud = simbol društvanog mehanizmamehanizma

Mersault je po njihovom Mersault je po njihovom mišljenju monstrum koji se mišljenju monstrum koji se dan nakon pogreba upušta u dan nakon pogreba upušta u nedozvoljenu vezu i odlazi u nedozvoljenu vezu i odlazi u kino gledati komičan film. Sud kino gledati komičan film. Sud sve želi podvrći društvenoj sve želi podvrći društvenoj norminormi

- U sukobu je sa svijetom jer ne - U sukobu je sa svijetom jer ne prihvaća pravila društvene prihvaća pravila društvene igreigre

Na ovim proturječjima Na ovim proturječjima gradi se sukob.gradi se sukob.

U 1. dijelu riječ je o U 1. dijelu riječ je o kobnom kobnom nesporazumu, u nesporazumu, u drugom dijelu odrugom dijelu o nemogućnosti nemogućnosti komunikacijekomunikacije

Camus ne Camus ne objašnjava objašnjava Mersaultov zločin; Mersaultov zločin; samo opisuje samo opisuje okolnosti pod okolnosti pod kojima je do njega kojima je do njega došlo.došlo.

Stil i jezikStil i jezik

Camus se često služi tehnikom Camus se često služi tehnikom struje svijestistruje svijesti: : uporaba kontroveznih misli i antitetičkih rečenica uporaba kontroveznih misli i antitetičkih rečenica

((Poželio sam da joj kažem da ja tu nisam ništa Poželio sam da joj kažem da ja tu nisam ništa kriv ... U svakom slučaju, čovjek je uvijek pomalo kriv ... U svakom slučaju, čovjek je uvijek pomalo kriv.kriv.

...Imam i ja nešto za reći. Ali, kad bih razmislio, ...Imam i ja nešto za reći. Ali, kad bih razmislio, nisam imao što da kažem.)nisam imao što da kažem.)

Tehnika redukcijeTehnika redukcije: u romanu je rječito ono što : u romanu je rječito ono što nije izgovoreno. Mersaultova šutnja je također nije izgovoreno. Mersaultova šutnja je također bitan element govora. Prekid komunikacijebitan element govora. Prekid komunikacije..

Mersault ne zna zašto je ubio jer se to i ne Mersault ne zna zašto je ubio jer se to i ne može znati, a osuđen je zato što to ne zna, a može znati, a osuđen je zato što to ne zna, a ne pokušava se braniti podvalama.ne pokušava se braniti podvalama.

On je žrtva okolnosti, ali one su neprozirne, On je žrtva okolnosti, ali one su neprozirne, ne podliježu analizi, mogu se jedino ne podliježu analizi, mogu se jedino registrirati.registrirati.

SUDBINA ODABIRE ČOVJEKA, A NE SUDBINA ODABIRE ČOVJEKA, A NE ČOVJEK SUDBINUČOVJEK SUDBINU

MersaultMersault:: čovjek je stranac u čovjek je stranac u

svijetu i društvu jer ne svijetu i društvu jer ne poznaje konvencionalne poznaje konvencionalne vrijednosti tog društvavrijednosti tog društva

Osuđen na smrt zbog Osuđen na smrt zbog ubojstva bez motivaubojstva bez motiva

Odbija religioznu utjehu Odbija religioznu utjehu i prevladava apsurd i prevladava apsurd prihvaćanjem besmislaprihvaćanjem besmisla

Smrt prihvaća kao Smrt prihvaća kao nužnostnužnost

Snažno osjeća životnu Snažno osjeća životnu prazninu i besmisao.prazninu i besmisao.

Indiferentnost je jedini Indiferentnost je jedini način reagiranja u način reagiranja u svijetu apsurdasvijetu apsurda

Laž i licemjerje društva potakli su u Mersaultu ŠUTNJU, usporedivu s ravnodušnom šutnjom nebeskog plavetnila ili jarkog popodnevnog sunca.

Stranac osjeća kako Stranac osjeća kako smrtnu presudu smrtnu presudu donosi društvo sa donosi društvo sa svojim lažima.svojim lažima.

Drugoga svijeta Drugoga svijeta nema.nema.Ničemu se ne nada.Ničemu se ne nada.Nema izlaza.Nema izlaza.

Camus je u svom Camus je u svom stvaralaštvu imao 3 stvaralaštvu imao 3 ciklusa:ciklusa:

NEGACIJANEGACIJA

POBUNAPOBUNA

LJUBAVLJUBAV

Prati Mersaultov odnos prema: poslodavcu, umrloj Prati Mersaultov odnos prema: poslodavcu, umrloj majci, Mariji, poslodavcumajci, Mariji, poslodavcu

Izdvoji pročice o Čehu, Salamonu i njegovu psu, Izdvoji pročice o Čehu, Salamonu i njegovu psu, raymondu i njegovoj ljubavnici, Mersaultovom ocu i raymondu i njegovoj ljubavnici, Mersaultovom ocu i susretu sa svećenikom (ove pričice unutar romana su susretu sa svećenikom (ove pričice unutar romana su zapravo parabole i nude ključ za razumijevanje djela)zapravo parabole i nude ključ za razumijevanje djela)

Prati utjecaj sunca i prejake svjetlosti na Mersaultovo Prati utjecaj sunca i prejake svjetlosti na Mersaultovo ponašanjeponašanje

Smatraš li Mersaulta dobrim ili zlim, moralnim ili Smatraš li Mersaulta dobrim ili zlim, moralnim ili nemoralnim?nemoralnim?

Mersault – moralni pobjednik!Mersault – moralni pobjednik!